Sporni "sistem" Gvantanamo

"Postojeći američki kazneni zakon zadovoljava sve kriterije ", kaže Sumit Bhattacharyya, jedan od glasnogovornika Amnesty Internationala u Njemačkoj. Prema njegovom mišljenju, optuženi za terorizam su se sasvim normalno mogli izvesti pred odgovarajuće američke kaznene sudove. "Jer zakon u SAD predviđa najstrožije kazne u slučajevima kao što je ubistvo, pogotovo kada je riječ o ubistvu 3.000 ljudi," naglašava glasnogovornik Amnesty Internationala.

Umjesto toga, u američkom zatvoru Gvantanamo na Kubi od 2002. je zatvoreno oko 800 muškaraca. Na početku nisu imali kontakta sa spoljnim svijetom, protiv većine njih ni do danas nije podignuta optužnica. Uz to dolaze i jako sporne metode saslušavanja kao što je "waterboarding", u kojem se simulira davljenje.

Tajnost umjesto ljudskih prava

"Lista povreda ljudskih prava u Guantanamu je duga", kaže Wolfgang Heinz, stručnjak pri Njemačkom institutu za ljudska prava. Krši se pravo na slobodu, na ulaganje žalbe, pravo na jednak tretman pred zakonom i pravedan sudski proces. Oglušava se i o načelo po kojem je svako nevin dok mu se ne dokaže krivica ali i o apsolutnoj zabrani metoda mučenja.

"Na početku se čak pokušalo sakriti imena uhapšenih", podsjeća Bhattacharyya iz Amnesty Internationala. Identitet zatvorenika se držao u tajnosti sve dok jedna američka novinska agencija na sudu nije dobila proces, nakon čega su imena objavljena.

Specijalni izvjestioci UN-a za slučajeve mučenja, Austrijanac Manfred Nowak i njegovom nasljednik, Argentinac Juan Mendezu, ni do danas nisu posjetili zatvor na Kubi. Kao preduslov za posjetu vrijede "klasični principi", naglašava Wolfgang Heinz, kao član Komiteta za borbu protiv mučenja Vijeća Evrope. "Ti preduslovi se sastoje u tome da se omogući vođenje povjerljivih razgovora, uključujući i razgovore sa zatvorenicima". Američka vlada i danas odbija da se pridržava ovih pravila.

Nepravedni sudski postupci

Borci za ljudska prava kritikuju i posebne vojne komisije u Guantanamo Bayu. Pored američkog kaznenog i vojnog pravosuđa sa najvišim vojnim sudom kao nezavisnom instancom, u Guantanamu je de facto stvoren treći pravosudni sistem, objašnjava Heinz. "On se sastoji u tome da vlada utvrdi koja kaznena djela se trebaju ispitati. Ona utvrđuje ko će biti sudije. Optuženi ne mogu slobodno birati ni svoje branitelje. "

I glasnogovornik AI Bhattacharyya smatra da postupci vojne komisije nisu u skladu sa zakonom: "Priznanja do kojih se dođe primjenom metoda mučenja, neće kao dokaz priznati niti jedan sud na svijetu."

"Neke metode u Gvantanamu su u međuvremenu ukinute", naglašava Wolfgang Heinz. Zabranom mučenja je predsjednik Barack Obama 2009. zauzeo jasnu poziciju. Neke mjere u okviru politike koje je vodio njegov predhodnik George Bush su ipak zadržane. Tako američki zakon pored ostalog predviđa vraćanje optuženih za terorizam u njihove zemlje, gdje im prijeti mučenje, hapšenje i zatvor bez predhodnog podizanja optužnice.

Propušteno je, kako kaže glasnogovornik organizacije Amnesty International Bhattacharyya, da se iz Guantanama teroristima pošalje signal: "Da je vođenjem sudskog postupka u skladu sa satandardima pravne države, u SAD demokratija jača od terorizma."

Autor: Ulrike Mast-Kirschning/Belma Fazlagić-Šestić

Odg. urednik: Jasmina Rose