Spomenik Tuđmanu u Tomislavgradu (Duvnu)
10. august 2018
U Tomislavgradu (raniji naziv Duvno) u petak (10.8.) će zvanično biti otkriven spomenik prvom predsjedniku Republike Hrvatske (RH) Franji Tuđmanu. Hrvatska udruženja proistekla iz proteklog rata pozivaju „sav duvanjski i hrvatski puk“ na otkrivanje spomenika „utemeljitelju moderne hrvatske države“. U saopćenju se navodi da hrvatski narod duvanjskog kraja ovim činom iskazuje zahvalnost prvom hrvatskom predsjedniku „za sve dobro što je učinio za svoj hrvatski narod“. Spomenik bi, prema najavama, trebalo da otkrije sin Franje Tuđmana Miroslav.
Hrvati Tomislavgrada uglavnom podržavaju ovaj čin. „Većina ljudi u ovom kraju nema ništa protiv Franje Tuđmana i većina ih je za spomenik, iako misle da spomenika imamo i previše“, kaže Z.S. za Deutsche Welle. O Tuđmanovom spomeniku raspravlja se i na društvenim mrežama. Jedni smatraju da je hrvatski predsjednik „zadužio Hrvate“ zbog čega „zaslužuje spomenik“, dok su drugi rezervirani pribojavajući se da bi na otkrivanju spomenika u prvim redovima mogli biti „lažni branitelji i dezerteri te članovi kriminalne hobotnice HDZ-a (Hrvatska demokratska zajednica) BiH koja je opljačkala i raselila Hrvate iz BiH“. Neki primjećuju i da „u Duvnu ima više spomenika nego ljudi“.
Milan Karan: „Ne želim povrijeđivati stare rane“
Mnogi Bošnjaci i Srbi Tomislavgrada koji su tokom proteklog rata bili žrtve progona i drugih zločina nisu sretni zbog podizanja spomenika Franji Tuđmanu. Srbin Milan Karan preživio je torture u ratnom Tomislavgradu gdje je bio zatvoren osam mjeseci. Danas živi u Aranđelovcu u Srbiji. Kaže da ne želi komentirati otkrivanje spomenika Franji Tuđmanu „jer je to stvar Hrvata Tomislavgrada i njihovog odnosa prema događajima koji su obilježili jednu epohu“. Na molbu da ocijeni postupak vlasti koja je to omogućila, kazao je da „svaka vlast koja valja Hrvatima u Tomislavgradu morala bi da valja i manjinskim narodima“ i da bi ekonomija i opći napredak trebali biti najbolji pokazatelji efikasnosti te vlasti. „Ne želim se vraćati u vrijeme rata. Naše rane su zacijelile, ali su ostali ožiljci i ja ih ni na koji način ne želim povrijediti“, rekao je Karan za Deutsche Welle uz opasku da se na ovim prostorima svi događaji koji podsjećaju na protekli rat, uključujući Oluju i Srebrenicu, „zloupotrebljavaju za povrijeđivanje starih rana“.
Predstavnici udruženja Srba Duvna sa sjedištem u Beogradu, govore da u Tomislavgradu danas nema Srba „osim nekoliko osoba u takozvanim miješanim brakovima koje su primile hrvatske običaje i vjeru“. Otkrivanje spomenika bivšem hrvatskom predsjedniku nerado komentiraju. Tomislavgrad posjećuju otprilike jednom godišnje kako bi uz prigodne vjerske obrede obišli grobove svojih najbližih. To žele činiti i ubuduće, dostojanstveno i, kako kažu, ničim ne provocirajući domicilno stanovništvo.
Što se tiče bošnjačkih političkih predstavnika oni se, prema riječima predsjednika Saveza logoraša BiH Jasmina Meškovića, nisu dovoljno energično protivili izgradnji spomenika Franji Tuđmanu u Tomislavgradu, niti su adekvatno osudili taj čin. „Imamo dovoljno zaslužnih ljudi da im se grade spomenici, a ne da se na taj način odaje počast nekome za koga postoje presude međunarodnih sudova. Sramota je da vlasti u BiH, posebno bošnjački političari, nisu iskazali snažan protest ideji o podizanju ovog spomenika. Smatram da u BiH trebamo izbjegavati poteze koji škode procesu pomirenja, a pitanje memorijalizacije treba riješiti na sistemski način kako se ne bi događalo da spomenike u ovoj zemlji – Rusima, Grcima, pripadnicima raznih paravojnih i zločinačkih formacija podiže ko god hoće i gdje god hoće“, kazao je Mešković za Deutsche Welle.
Franjo Tuđman i „udruženi zločinački poduhvat“
Prema presudi Haškog tribunala, bivši predsjednik RH Franjo Tuđman je zajedno sa još nekoliko zvaničnika iz RH i šestoricom bosanskohercegovačkih Hrvata iz slučaja „Prlić i ostali“ (lidera takozvane Hrvatske Republike Herceg Bosne) učestvovao u „udruženom zločinačkom poduhvatu“ (UZP). „Kako se navodi u presudi, oni su bili protagonisti zločinačkog udruženja u cilju 'ujedinjenja hrvatskog naroda u granicama Banovine iz 1939. godine'. Zajedno sa Tuđmanom, iz Hrvatske su bili ministar odbrane Gojko Šušak i načelnik Generalštaba Hrvatske vojske Janko Bobetko. Presudom je potvrđen nalaz da je tadašnja Hrvatska, preko snaga bosanskih Hrvata, držala pod okupacijom osam bosanskohercegovačkih općina samoproglašene Hrvatske Republike Herceg Bosne“, kaže za Deutsche Welle analitičarka BIRN-a (Balkanska istraživačka mreža) Erna Mačkić. Ona napominje da se, prema navodima presude koja se odnosi na UZP i otkrivenim transkriptima, može zaključiti da je bivši predsjednik RH Franjo Tuđman bio spreman i na podjelu BiH radi ujedinjenja hrvatskog naroda.
Spomenik Franji Tuđmanu postavljen je u parku ispred autobuske stanice u Tomislavgradu. Odluku o podizanju spomenika donijela su hrvatska udruženja proistekla iz proteklog rata uz, kako navode pojedini hercegovački portali, podršku tomislavgradske općine i brojnih Duvnjaka. Spomenik je izradio akademski kipar Ilija Skočibušić.