Specijalni sud na čekanju

Inicijativa 43 poslanika Skupštine Kosova kojom se traži ukidanje Zakona o Specijalnom sudu za ratne zločine još uvijek je na snazi. Razlog: poslanici nisu povukli svoje potpise. Specijalni sud za ratne zločine istražuje navodne zločine pripadnika bivše Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), koji su, kako se navodi, počinjeni nad pripadnicima manjinskih zajednica i političkim protivnicima u periodu 1998.-2000.

Inicijativa poslanika Skupštine Kosova o ukidanju Zakona o Specijalnom sudu koji je usvojen prije dvije godine, podnijeta je neočekivano, u noći 22. decembra prošle godine. To je odmah izazvalo reakcije predstavnika međunarodne zajednice, koji su zatražili da se od te inicijative odustane.

Predsjedništvo Skupštine Kosova u više navrata je pokušavalo da Inicijativu stavi na dnevni red, ali mu to nije uspjelo zbog nedostatka kvoruma u samom Predsjedništvu – sjednicama naime nisu prisustvovali poslanici opozicionog Demokratskog saveza Kosova (DSK), stranke koja se protivi ukidanju Specijalnog suda. „Inicijativa za ukidanje Specijalnog suda je štetna i dovodi u pitanje naše odnose s međunarodnom zajednicom. DSK, kao što znate, i dalje je protiv Inicijative za ukidanje Specijalnog suda", kaže Avdulah Hoti, šef poslaničke grupe DSK.

Haradinaj: Sud je veliki teret za Kosovo

S obzirom na takvu situaciju, Predsjedništvo Skupštine odlučilo je da to pitanje vrati Vladi Kosova. „Djelovali smo na osnovu Pravilnika Skupštine. Inicijativa poslanika o ukidanju Specijalnog suda sada je poslata Vladi Kosova koja bi o tome trebalo da dâ svoje mišljenje", izjavio je predsjednik Skupštine Kosova Kadri Veselji.

Vlada Kosova još uvijek nije dala svoje mišljenje u vezi s tom inicijativom – ona za to proceduralno ima rok od 30 dana.

Premijer Kosova Ramuš Haradinaj, koji je protiv osnivanja Specijalnog suda, priznaje da Inicijativa za ukidanje Specijalnog suda ima posljedice po Kosovo, ali, prema njegovom mišljenju, štetu će nanijeti i sam sud. „Ta akcija ima svoje posljedice. U stvari, i sam Sud je veliki teret za Kosovo. Na stranu činjenica da smo i mi zainteresovani da se rasvijetli svako kriminalno djelo počinjeno tokom ili nakon rata, ali ovakva situacija predstavlja Kosovo kao zakonskog monstruma – dakle samo za Kosovo se organizuje jedna posebna institucija. Postojao je jedan sud za cijelu bivšu Jugoslaviju, gdje smo i mi bili obuhvaćeni, a sada je ovo samo za Kosovo", ocijenio je Haradinaj za javni servis Kosova.

Ambasador SAD: Teške posljedice

Evropska unija i zemlje Kvinte izrazile su veliku zabrinutost zbog Inicijative za ukidanje Specijalnog suda. „Svaki pokušaj da se ukine ili promijeni mandat Specijalnog suda ozbiljno ugrožava i prijeti zajedničkom radu EU i Kosova u oblasti vladavine prava, kao i uspjesima koji su posljednjih godina postignuti. To će negativno uticati na odnose Kosova i EU", navodi se u saopštenju Kancelarije EU na Kosovu.

Daleko oštriji bio je američki ambasador na Kosovu Greg Delavi. „Ovaj pokušaj je užasan primjer koji pokazuje šta znači kada se lični interesi stave iznad opšte dobrobiti i interesa Kosova kao države. Dozvolite mi da budem jasan, poslanici koji podržavaju tu Inicijativu i političari koji stoje iza nje – uprkos tome što to poriču – suočiće se sa specifičnim i teškim posljedicama, ukoliko ta Inicijativa bude imala uspjeha. Oni to znaju i mi smo im to rekli", rekao je američki ambasador Greg Delavi.

Tači: Pretjerana zabrinutost međunarodne zajednice

Zabrinutost zbog Inicijative za ukidanje Zakona o Specijalnom sudu izrazili su i Berlin i Pariz. Iz te dvije važne evropske metropole u Prištinu su poslata i dva izaslanika – iz Njemačke dr Kristijan Helbah, a iz Francuske Tomas Bertin. Oni su, kako se saznaje, tokom svog jednodnevnog boravka na Kosovu, tamošnjim političkim liderima predočili posljedice koje bi moglo da snosi Kosovo ukoliko se Zakon o Specijalnom sudu ukine.

Sa druge strane, prema ocjeni predsjednika Kosova Hašima Tačija, sva ta zabrinutost međunarodne zajednice je pretjerana. „Odluka o osnivanju Specijalnog suda je na snazi, a nepotrebna pretjerivanja oko tog pitanja stvaraju paniku među građanima", izjavio je Tači medijima u Prištini. On je takođe dodao da će, ukoliko Skupština bude ukinula Zakon o Specijalnom sudu, on taj zakon potpisati, jer bi u suprotnom, kako je rekao, prekršio Ustav. „Ja imam ustavnu i zakonsku obavezu i ne mogu da poreknem ili da promijenim volju poslanika", rekao je Tači.

Beograd: Nas neka ne zovu u pomoć

Vlasti u Beogradu nisu se pretjerano miješale u debatu Prištine oko Inicijative za ukidanje Specijalnog suda za ratne zločine na Kosovu. Kratku izjavu u vezi s tim dao je direktor Kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije Marko Đurić, koji je za lokalne srpske medije rekao: „Oni (zapadne zemlje i Kosovo, prim.ur.) su dobri prijatelji i nisu se konsultovali s nama o načinu formiranja Specijalnog Suda. I zato sada, kada postoji opasnost da on bude ukinut, neka nas ne zovu u pomoć", rekao je Đurić.

Ideja o osnivanju Specijalnog suda za ratne zločine na Kosovu, pojavila se nakon istrage specijalnog izaslanika Savjeta Evrope, švajcarskog senatora Dika Martija. Njegov izvještaj koji je predstavljen u Savjetu Evrope, bivše članove OVK tereti za otmice pripadnika manjina, njihovo maltretiranje, ubistva bez suđenja, pa sve do trgovine ljudskim organima. Sve te tvrdnje bivši lideri OVK su odbacili.

Početkom avgusta 2015. godine, nakon međunarodnog pritiska, Skupština Kosova usvojila je Zakon o Specijalnom sudu sa sjedištem u Hagu, a u kome će raditi samo međunarodni tužioci i sudije. Prema izjavi američkog tužioca Klinta Vilijamsona, „sud će se baviti sa najmanje deset slučajeva navodnih ratnih zločina počinjenih na Kosovu".