Spas za izbjeglice iz Mijanmara

Možda je pritisak javnosti bio prevelik. Nakon višednevnih diskusija su Malezija i Indonezija najavile da ubuduće neće vraćati na otvoreno more čamce s izbjeglicama koje dođu do njihovih obala. Ovo je najavio malezijski ministar vanjskih poslova Anifah Aman nakona sastanka sa kolegama iz Indonezije i Tajlanda.

Dodao je da će Malezija i Indonezija dozvoliti dolazak do 7.000 izbjeglica. "Odobrićemo im privremeni smještaj uz preduslov da se u roku od godinu dana međunarodna zajednica pobrine da se ti ljudi smjeste negdje drugo", rekao je Aman.

Posmatrači ovo tumače kao veliki napredak u rješavanju humanitarne krize. Prije nekoliko dana su na obale Indonezije i Malezije pristali čamci sa oko 3.000 izgladnjelih ljudi iz Bangladeša i Mijanmara.

"Dobre vijesti"

Krijumčari su ove čamce koji su neprilagođeni plovidbi na okeanu ostavili na sred Andamanskog mora. Ljudi su proveli dane na čamcima bez hrane i vode. Postajali su sve očajniji. Većina njih je htjela da se domogne obala Malezije. Međutim, niko nije htio da ih prihvati iako uglavnom pripadaju progonjenoj manjini naroda Rohingja.

Zbog svega toga je UN-ova organizacija za pomoć izbjeglicama, UNHCR, pozdravila spomenutu najavu dvije zemlje kao "prvi važan korak u potrazi za rješenjem krize i, što je još važnije, korak u pravcu spašavanja života".

I Jeffrey Labovitz iz Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u Tajlandu ovo je ocijenio kao dobru vijest. Ona pokazuje da vlade obje zemlje "imaju namjeru da se u korijenu pozabave problemom krijumčarenja ljudi i da sarađuju s međunarodnom zajednicom".

Lokalne vlasti navode da su indonezijski ribari već spasili oko 430 ljudi koji su nalazili u čamcima ispred obale. Labovitz naglašava da je sada bitno da se pronađe još čamaca sa izbjeglicama koji plutaju na otvorenom moru. "Što duže traje ova tortura, to je gora situacija", kaže on. Zalihe vode na čamcima mogu vrlo brzo da se zagade fekalijama, a oni koji dobiju morsku bolest mogu brzo da dehidriraju.

S tim se slaže i glasnogovornica UNHCR-a Vivian Tan zu: "Ovi ljudi se brzo moraju izvući na obalu. Mora im se pružiti prva pomoć i zbrinuti ih. Očekujemo da se to desi bez oklijevanja."

Izbjeglice ili migranti?

Očekuju se rasprave o tome da li će hiljade ljudi u čamcima nakon godinu dana biti vraćene u Mijanmar ili Bangladeš, ili će se naseliti u neku treću zemlju. Labovitz je nagovijestio da će međunarodna zajednica pomoći u tome da se definiše koje izbjeglice su progonjene u svojoj domovini, a koje su takozvane "privredne izbjeglice. Onima koji su progonjeni mora se pružti zaštita. Od toga zavisi i to da li će neki biti vraćeni u domovinu, a neki dobiti smještaj u trećim zemljama ili ostati u Indoneziji i Maleziji.

"UNHCR je spreman na saradnju sa zemljama regiona kako bi se našlo rješenje To može da znači i povratak u zemlju porijekla, ako je to na dobrovoljnoj osnovi i ako to prilike dozvole. Za tako nešto je potrebna i saradnja zemalja porijekla."

Borba protiv uzroka krize

Tajland je za 29. maj sazvao regionalnu konferenciju kako bi se pokrenuli mehanizmi za borbu protiv uzroka krize. Razgovaraće se o borbi protiv međunarodne mreže krijumčara. Ipak, Mijanmar je najavio da neće učestvovati na konferenciji. Ova zemlja tretira oko 800.000 pripadnika naroda Rohingja kao ilegalne useljenike iz Bangladeša i tvrdi da nije zadužena za njihove probleme.

To je jedan od razloga zbg kojih eksperti ne vjeruju da će se kriza brzo riješiti. "Za tako nešto je potrebno rješenje koje će podržati cijeli region - a suština problema je dobijanje državljanstva i zaštita građanskih prava u Mijanmaru. Ne vidim da će se to riješiti u bližoj budućnosti", procjenjuje nezavisni ekspert za jugoistočnu Aziju Zachary Abuza. On očekuje da je mnogo vjerovatnije da će krijumčari nastaviti svoj posao kao i do sada, čim splasne pažnja međunarodne javnosti.