Solidarnost sa Rusijom izoluje Kinu, ali Si stoji uz Putina

Bez obzira na strahote ukrajinskog rata, Kina u potpunosti stoji iza Rusije, čak i ako se na međunarodnom planu pozicionira po strani. „Bez obzira koliko izdajnička da je međunarodna oluja, Kina i Rusija će zadržati svoju stratešku odlučnost i unaprijediti sveobuhvatno kooperativno partnerstvo u novoj eri." Tako je ministar spoljnih poslova Kine Vang Ji u ponedjeljak (7.8.) prokomentarisao međunarodne sankcije protiv Rusije. „Prijateljstvo između dva naroda je čvrsto."

Ministar je iskoristio konferenciju za novinare tokom sednice Narodnog kongresa u Pekingu da uvjeri Rusiju da i dalje može da računa na Kinu. Njihov odnos je „jedan od najvažnijih bilateralnih odnosa na svijetu", a ta saradnja doprinosi „miru i stabilnosti", rekao je Vang Ji, kao da ruski agresorski rat u Ukrajini i ne postoji.

Jedna od najvećih grešaka Sija Đinpinga?

Neki posmatrači koji su se nadali da će se Kina nekako distancirati od Putina, možda su bili razočarani. Nadaleko hvaljeni Vang Ji pred novinarima je potvrdio „bezgranično" prijateljstvo koje su šef kineske države i lider partije Si Đinping i ruski predsjednik Vladimir Putin dogovorili na sastanku u Pekingu 4. februara.

Pod pritiskom SAD-a i Zapada, i sama Kini teži tom savezu, čak i ako su troškovi zbog invazije neočekivano porasli. „Si Đinping je napravio vjerovatno jednu od najvećih spoljnopolitičkih grešaka tokom svoja dva mandata time što se, uoči ruske invazije, pridružio Putinu", ocjenjuje stručnjak za Kinu Džud Blanšet iz vašingtonskog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS).

-pročitajte još: Njemački stručnjak: „Kineski predsjednik sada ima ključnu ulogu“

Peking je u dilemi: ako Si Đinping nije vidio da se sprema invazija, to ne govori dobro o njegovoj spoljnopolitičkoj vještini. A ako je sumnjao, a pustio da se to dogodi ne preduzevši ništa, onda ni kineski predsjednik nije u sjajnoj poziciji. Neke indicije pokazuju da se radi o pogrešnoj procjeni, i to ne samo činjenica da je Peking suviše dugo oklijevao prije nego što je od svojih oko 6.000 sunarodnika u Ukrajini zatražio da napuste zemlju. Peking je do samog kraja odbacivao američka upozorenja o predstojećoj invaziji ocjenjujući da je to „huškanje na rat".

Indo-pacifička verzija NATO-a?

Ozbiljnost sankcija, jedinstvo inače podijeljenih demokratskih zemalja i izuzetno visoki ekonomski troškovi za Rusiju, možda su iznenadili Peking? Za razliku od ekonomski prilično beznačajne Rusije, Kina, kao druga po veličini svjetska ekonomija, zavisi od otvorenog globalnog trgovinskog i finansijskog sistema. Zato su kineske banke među prvima primijenile sankcije, kako same ne bi postale meta.

-pročitajte još: Ruska invazija na Ukrajinu može potaći Kinu da napadne Tajvan?

U Savjetu bezbijednosti UN-a Kina nije osudila invaziju, ali jeste bila uzdržana. Sjedinjene Države nadale su se promjeni kursa: „Svijet gleda koje zemlje se zalažu za principe slobode, samoopredjeljenja i suvereniteta", rekao je američki državni sekretar Entoni Blinken tokom telefonskog razgovora sa Vangom Jijem ovog vikenda.

„Kina stalno govori o nepovredivosti principa suvereniteta", izjavio je Blinken kasnije na CNN-u. Sa Rusijom sada, međutim, postoji jedna stalna članica Savjeta bezbijednosti UN-a koja krši taj princip. „Zato očekujemo od Kine da se njen glas čuje. Taj glas se računa."

Ali kinesko rukovodstvo odbija da promijeni kurs. To koliko se Kina osjeća okruženom pokazuje i izjava američkog državnog sekretara koji ju je optužio da želi da izgradi odbrambeni savez u azijskom regionu: „Pravi cilj indo-pacifičke strategije jeste stvaranje indo-pacifičke verzije NATO-a."

Kina kao posrednik?

Propale su očajničke nade Ukrajine, ali i visokog predstavnika EU-a za spoljnu politiku i bezbijednost Žozepa Borela, da će Kina iskoristiti svoj uticaj i na bilo koji način intervenisati. Vang Ji obećao je samo da će Kina igrati „konstruktivnu ulogu".

Mogućnost da Peking posreduje odbacuju i kineski stručnjaci: „Ako Zapad želi da Kina igra veću ulogu, prvo bi trebalo da prekine svoje zlonamjerne kampanje protiv Kine", izjavio je profesor Žu Feng sa Univerziteta Nanking za list „Global tajms" blizak kineskoj partiji.

Sa Sijem Đinpingom koji tako nepokolebljivo stoji uz Putina, Kina se dalje izoluje. „Kina je sama sebi pucala u nogu", smatra američki stručnjak za Kinu Blanšet, ukazujući da front protiv Kine raste i u Evropi i u Sjedinjenim Državama.

„Rusi su uspjeli da našu kinesku politiku u Evropi potpuno promijene", kaže predsjednik Privredne komore EU-a u Kini Jerg Vutke. On računa sa snažnijom strategijom obuzdavanja od strane SAD-a, koju Nijemci i drugi Evropljani neće moći da izbjegnu.

Vang Ji je dobro svjestan te opasnosti. Iz predostrožnosti, podsjetio je Evropljane da je obim njihove trgovine sa Kinom sada dostigao 800 milijardi američkih dolara godišnje: „Nadamo se da će Evropa razviti nezavisniju i objektivniju percepciju Kine." On se nada „pragmatičnoj politici". Evropljani bi trebalo da odbace „novi hladni rat".

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu