110811 Berliner Mauer Tote

Na nekadašnjem graničnom prijelazu Invalidenstrasse danas svakodnevno prolaze hiljade automobila. U pozadini je nova staklena zgrada željezničke stanice. Nekoliko stotina metara od nekadašnjeg graničnog prijelaza je 24. augusta 1961. godine umro 24-godišnji krojač Günter Litfin iz istočnog berlinskog okruga Weißensee.

Neugledan spomenik podsjeća na sudbinu mladog čovjeka koji je bio prva žrtva ciljanih napada na Zidu. Trinaest dana prije toga su vlastodršci DDR-a počeli odvajanje od zapadnog Berlina. Posao je obavljan s njemačkom temeljitošću, kako se navodi u jednom novinarskom izvještaju tada: "Bodljikava žica rastegnuta preko ulice više nije dovoljna. Sada su na istočnoj strani dizalice koje duž Bernauerstraße postavljaju betonske ploče. Naravno da policija pomno nadzire ove radove. Pripadnici Narodne policije nose šljemove i opasani su pištoljima..."

Uz sovjetsku pomoć ugušen prvi ustanak

Metak iz jednog takvog pištolja pogodio je Günter Litfina kada je pokušavao doći do zapadne strane. Da će graničari pucati, propaganda DDR-a je jasno stavila do znanja:

"Ovdje stoje kako bi osigurali sigurnost za rad našeg stanovništva", navodi reporter, dok granični vojnik odgovara: "Ovdje ćemo uvijek stajati kako bismo obezbijedili unutrašnju sigurnost."

"Vi imate oružje u slučaju da postoje ljudi koji bi željeli prijeći granicu?" - pita reporter. "Pa da, ali mislim da će se o tome još razmisliti", odgovara vojnik, a reporter dodaje: "Naučili smo to iz iskustava od 17. juna."

17. juna 1953. godine je DDR uz sovjetsku pomoć ugušio prvi narodni ustanak. Režim se bojao da bi moglo doći i do drugog. Posljedica toga straha je gradnja Berlinskog zida. Nakon što je 13. augusta 1961. godine granica zatvorena, situacija je eskalirala.

Bernauer Straße postala simbol neljudskog ponašanja režima DDR-a

"Nakon razmjene vatre između zapadnoberlinske i Narodne policije, na Zidu je poginula još jedna žrtva. Riječ je o izbjeglici kojeg je zapadna policija štitila vatrom. Promašio je deku vatrogasne službe u koju je trebao skočiti i ostao na mjestu mrtav", glasilo je u tadašnjem izvještaju u medijima.

Jedan svjedok se prisjeća: "Bilo je oko 20 sati. Ovdje u Bernauerstraße na broju 44, gore na krovu su bile tri izbjeglice. Prolaznici su ih pozivali da siđu. Onda je došla Narodna policija. Na zapadnu stranu su došli vatrogasci i raširili deku kako bi spasili izbjeglice. Jedan koji je bio izbjeglica sa istoka je skočio. Pao je četiri metra pored deke, na jedan trotoar na Zapadu."

Bernauer Straße postala je simbol neljudskog ponašanja DDR-ovog režima. Danas je tu još nekoliko komada Berlinskog zida i najvažniji spomenik u kome su dokumentirani brojni pokušaji bjegova - uspješni i neuspješni. Tokom prvih mjeseci nakon početka gradnje Berlinskog zida, više izbjeglica je uspjelo pobjeći na Zapad kroz tunel koji su sami iskopali.

"Nemojte pucati na svoje sunarodnjake!"

Rat u eteru između Istočne i Zapadne Njemačke odigravao se neposredno na Berlinskom zidu. Duboko u istočnom Berlinu tada se mogao čuti glas gradonačelnika Zapadnog Berlina i kasnijeg dobitnika Nobelove nagrade za mir, Willya Brandta: "Ne dozvolite da od vas prave hulje! Pokažite ljudsko ponašanje svugdje gdje je to moguće! Prije svega nemojte pucati na svoje sunarodnjake! Svako od vas će jednom biti vrjednovan na osnovu današnjeg ponašanja."

Pretkazanje Willya Brandta se ispunilo nakon pada Zida, iako ne u potpunosti onako kako su se nadale brojne žrtve i članovi njihovih porodica. U sudskim procesima su, istina, mnogi bivši graničari morali odgovarati, ali većina je osuđena na uslovne kazne zatvora.

Autori: Marcel Fürstenau / Belma Fazlagić-Šestić

Odg. urednica: Marina Martinović