Smještaj izbjeglica: Zašto ne u crkvu?

"Moraš nešto uraditi, mi ovdje imamo sve", razmišljao je otac Daniek Zuescher. Nebrojni izvještaji o nevoljama izbjeglica ga dotiču. Kada je saznao u kojima uvjetima su izbjeglice smještene u Njemačkoj, odlučio je krenuti u akciju. U katoličkom franjevačkom internatu, kojim rukovodi, on, njegov brat i učenici su napravili mjesto i primili izbjeglice. To da u svom samostanu može ponuditi utočište za ove ljude, koji traže pomoć, za njega je nešto što se podrazumijeva u prakršćanskom smislu.

"Imam dobro iskustvo", kaže otac Daniel o zajedničkom životu. "Bajram smo svi skupa slavili". Od novembra 2014. godine on u svojoj kelnskoj franjevačkoj provinciji - u mjestu Vossenack - daje smještaj tražiteljima azila. To da ove izbjeglice za svoju molitvu prostiru tepih, umjesto da se mole koristeći krunicu, za oca Daniela ne predstavlja problem. "Kao franjevci mi stalno tražimo razmjenu sa drugim religijama, tako i sa muslimanima", kaže on. "Moramo prestati razmišljati ograničeno. Kod mene vjera ne igra nikakvu ulogu." Naprotiv: Kako bi se njegovi novi sustanari osjećali dobro i ne bi morali biti ograničeni, on je u samostanu čak opremio sobu za molitvu koja je okrenuta u pravcu Mekke. Po želji otac Daniel uspostavlja i kontakt sa muslimanskom zajednicom.

Ljubav prema bližnjem sa preprekama

Otac Daniel nije završio sa svojom misijom. Od septembra on i njegova braća žele primiti maloljetne izbjeglice, koje dolaze bez pratnje. Jednokrevetna soba, zajedničke kuhinje, prostorije za boravak - u internatu i unutar samostana ima mnogo prostora, a tu je i neophodna infrastruktura, mislio je otac Daniel. Postoji socijalna briga i socijalpedagoške snage u kući koje su i danju i noću na raspolaganju. Izbjeglički putevi, toaleti i tuš-kabine, protivpožarna pravila - njegovi sveti zidovi su unatoč tome od krova do podruma pregledani i provjereni.

"Ne mogu vjerovati, da pomoć može biti tako teška", kaže otac Daniel. "Vlasti nas koče." Zbog velikih birokratskih troškova on se godinu i pol bori protiv otpora. "S obzirom na našu prostornu strukturu u Eifelu, u kojoj su ponuđena i mjesta za obrazovanje, mi možemo mladim ljudima ponuditi domovinu. Samo tako oni mogu razviti dugoročnu perspektivu", smatra on. Pratiti mlade ljude na njihovom životnom putu je njegov cilj.

Gradonačelnica Aachena Hilde Scheidt želi ovakav angažman i od drugih katoličkih zajednica. Njen grad i obližnje župe sedmično dobijaju sve više izbjeglica. "Kao univerzitetski grad imamo veliku potražnju na tržištu stanova. Ne možemo tako brzo odgovoriti na potrebu za smještajem koja postoji", kaže ona. "Kupili smo kuće, koje moramo preurediti kako bismo spriječili najlošiji scenario, a to je da stotine ljudi bude smješteno u šatorima ili sportskim halama", kaže Scheidt.

Ipak vremena za skupo prestrukturiranje i modernizaciju nedostaje. Kada je riječ o zbrinjavanju izbjeglica potrebno je brzo djelovanje. "Veliki volonterski angažman brojnih koji pomažu nije upitan. Ja mogu samo apelirati na biskupiju, kao najveću religijsku zajednicu u Aachenu, da još više surađujemo po pitanju zbrinjavanja izbjeglica", kaže Scheidt. "Želimo ove ljude smjestiti razumno i na način dostojan čovjeka." Ipak u biskupiji Aachen stambeni objekti predstavljaju najmanji udio na tržišu imobilija. Ipak biskupija je zatražila od crkvene zajednice da prijave sva prazna mjesta. Većina zgrada su primjerice škole ili crkve. "Sve nekretnine su proteklih mjeseci još jednom provjerene. Biskupija Aachen nema više praznog prostora", saopćio je generalni vikar Andreas Frick. Prijedlozi biskupija često doživljavaju neuspjeh zbog naknada državi.

Biskupija Koeln obznanjuje podatke

Samo njemačka savezna zemlja Sjeverna Rajna - Vestfalija je u ovoj godini morala smjestiti 170.000 izbjeglica. I u biskupiji Koeln je slično kao i u biskupiji Aachen. Oni stanovi koje biskupija posjeduje su odavno po pravilu izdani, rekao je glasnogovornik Christioph Heckeley na pitanje DW-a.

Stanove crkvene zajednice i organizacija koje su bliske crkvi, kao i one koji su privatno vlasništvo - s obzirom na veliki broj vlasnika - za biskupiju Koeln je skoro nemoguće izbrojati i tako dobiti ukupan broj. U aprilu ove godine je na raspolaganje stavljeno više od 130 stanova. "U međuvremenu je broj veći jer kod nas važi pravilo: Ono što je slobodno i prikladno nudimo općini", kaže Heckeley.

Papa Franjo je zatražio da crkve i samostani otvore svoja vrata za izbjeglice. Biskupija Koeln želi slijediti ovaj Papin poziv. Samostan Sv. Klare Asiške u Koelnu, koji je prazan, će biti pretvoren u stambeni objekat, u kojem bi trebale živjeti izbjeglice. Uz to biskupija u Koelnu je za pomoć izbjeglicama stavila na raspolaganje 12,5 miliona eura.