Smirivanje situacije na granici između Kosova i Srbije

Specijalne jedinice Kosovske policije povukle su se sa sjevera Kosova, a putevi u Zubinom Potoku i Leposaviću sada su prohodni. Stranama je ostavljen prostor da trajno rješenje za putovanje između Srbije i Kosova nađu za 6 mjeseci, a do tada će u primjeni biti režim naljepnica.

Zastavnik u penziji iz Jarinja čekao je od ranog jutra sa čašom vode u ruci da Specijalne jedinice Kosovske policije napuste Jarinje. Oko pola tri dočekao je da za njima i prospe vodu kako se, kako on vjeruje, više ne bi vratili.

Slično je bilo raspoloženje u subotu ujutru i među ostalima na barikadi koju su postavili Srbi 20. septembra nakon što su Specijalne jedinice Kosovske policije (SJKP) rasporedile naoružane snage u blizini prelaza u Brnjaku i na Jarinju.

Nakon povlačenja kamiona i teške mehanizacije koje su 13 dana blokirale put, SJKP povukle su se uz zvižduke i negodovanje građana koji su uzvikivali „Srbija".

Potpuno suprotna atmosfera bila je u Južnoj Mitrovici gdje su pretežno Albanci, okupljeni u velikom broju na organizovanom dočeku, aplaudirali i na oklopna vozila Specijalnih jedinica KP bacali ruže.

Povlačenje je počelo u zoru. U maglovitoj ibarskoj klisuru bilo je živahno kao u centru malog grada – građani, novinari, policija, bezbjednosne službe, KFOR, međunarodni posmatrači, lokalni politički predstavnici – svi su čekali da izvrše svoje dužnosti. Najpre je oslobođena jedna traka puta kako bi pripadnici KFOR-a zauzeli položaje tik uz SJKP, da bi oni kasnije tražili i oslobađanje obje trake ali i uklanjanje transparenta „Dobrodošli u Zajednicu srpskih opština", kao i tri od pet šatora postavljenih tik uz put. Sve pregovore o dodatnim uslovima za povlačenje SJKP vodili su predstavnici KFOR-a u odvojenim konsultacijama sa policijom i predstavnicima Srpske liste.

Na hladnoći koja ledi prste, pod budnim okom srpskih trobojki na obroncima klisura, banderama, krovovima i izlozima i izloženi mirisu gareži i topljene plastike u vazduhu, najnestrpljiviji da vide kraj tenzijama bili su upravo građani. Dio njih tu je iz osjećaja dužnosti ili radne obaveze, ne i uvjerenja.

Pročitajte još i: Mini-koraci prema "Mini-Schengenu"

Pored toga što im se integracija u kosovske institucije čas predstavlja kao jedini način za opstanak, a čas kao agresija, njima se i danima šalju različite poruke o tome zašto protestuju. Ugrožavanje slobode kretanja, ugrožavanje „evropskih prava", demonstracija sile, protivljenje jednostranim potezima, sve su to različite poruke koje su proteklih dana slali predstavnici Srpske liste, upadljivo odstupajući od glavne odlike svojih političkih roditelja u SNS-u – da sve poruke moraju biti jednoobrazne i konzistentne.

Zašto su tu vjerovatno nisu znali ni oni drugi koji su se u subotu povlačili – specijalci kosovske policije. Ulogu u sprovođenju odluke o izdavanju privremenih tablica nisu imali, a nakon prvih tvrdnji kosovskih zvaničnika da su SJKP tu kako bi zaštitile bezbjednost građana i obezbjedili slobodu kretanja, u čemu nisu uspjeli, njihova misija promijenjena je u zaštitu pripadnika granične policije. Mnogi analitičari, ali i opozicija Samoopredeljenju (LVV), vjeruju da je njihov primarni zadatak bio da budu dio kampanje LVV pred lokalne izbore. Njihovo raspoređivanje u Leposaviću i Zubinom Potoku prema nekim istraživanjima uticalo je na čak 27% ispitanika da odluče da svoj glas na predstojećim izborima povjere LVV, njihovo povlačenje, međutim, može imati efekat u suprotnom smjeru. Dobar dio javnosti na Kosovu povlačenje SJKP vidi kao poniženje, njihovo izjednačavanje sa „huliganima i kriminalcima" na barikadama i predaju suvereniteta KFOR-u.

Editin reciprocitet

Epilog dvonedjeljne blokade puteva nastale nakon što je kosovska vlada poslala Specijalne jedinice da osigura sprovođenje odluke o izdavanju privremenih RKS tablica za vozila iz centralne Srbije i konfiskovanje tablica srpskih gradova na Kosovu (pretežno KM, ali i PR, UR i druge) dogovoren je 30. septembra u Briselu. Uz povlačenje SJKP i preuzimanje njihovih položaja od strane KFOR-a, tada je dogovoreno i da će dvije strane privremeno preljepljivati dijelove tablica na kojima je grb i skraćenica SRB i RKS.

Rješenje nije novo, postigli su ga još krajem 2016. Marko Đurić i Edita Tahiri. Ono međutim nije sprovođeno jer najprije Vlada Kosova godinu dana nije mogla da sprovede tender za nabavku naljepnica da bi, neposredno prije nego što je on sproveden 2017. došlo i do pada vlade. Tada je „sporazum srama" kako ga je LVV nazivao kada je iza njega stajala Edita Tahiri, otišao u zaborav.

Tahiri je 2011. za Kosovo obezbijedila i još jedan protokol koji važi za obje strane a koji Kosovo ne sprovodi – izdavanje dokumenta o ulasku i izlasku, dokumenta koji građanima koji imaju kosovske lične karte koje se ne priznaju u Srbiji, služe kao identifikacioni dokument. Da isti dokument izdaje građanima sa srpskom ličnom kartom kada ulaze na Kosovo, ima i vlada Kosova. LVV je Tahiri nakon pregovora o ovom pitanju u Prištini gađao paradajzima, a uskoro će ga vjerovatno iskoristiti da „izdejstvuju" novi reciprocitet.

Šta sa KM tablicama?

U dvije nedjelje krize javnostima u Beogradu i Prištini bilo je teško objasniti da su veći problem od odluke vlade Kosova da izdaje privremene registarske oznake vozilima iz centralne Srbije bila simultana odluka da vlasnicima hiljada automobila sa KM oznakama konfiskuje tablice, ali bez mogućnosti uzimanja privremenih tablica i bez informacija o tome da li će ovim vozilima biti dozvoljena preregistracija na RKS.

Ovaj problem je sada ogoljen a za pronalaženje trajnog rješenja u četvrtak je predviđen period od 6 mjeseci, do tada će se, prema izjavama glavnog kosovskog pregovarača, Besnika Bisljimija, na ova vozila takođe odnositi režim naljepnica.

Milomir Martinović iz Leposavića, međutim, ne vjeruje da će vozači automobila sa KM registarskim oznakama zaista i držati naljepnice na tablicama.

Pročitajte i: EU ima strategiju za Indopacifik, a nema za Balkan

„U ponedjeljak će obje strane krenuti da primjenjuju sporazum, ali ne mislim da će građani sa KM tablicama držati naljepnice na tablicama. Ne vjerujem ni da će ih lokalna policija kažnjavati zbog toga, ali ako i tako bude, neće biti protesta," kaže on za DW.

Režim sa naljepnicama vidi kao povoljan za one koji imaju RKS tablice jer će im kretanje kroz Srbiju sada biti još jednostavnije. Ovaj režim će biti i prvi efekat Brisleskog dijaloga koji će na sebi osjetiti i ljudi koji ne žive na Kosovu, odnosno ljudi iz centralne Srbije što mnogi u Srbiji vide kao neuspjeh srpskog pregovaračkog tima.

„Nije to ni poniženje za Srbiju. Poniženje smo doživjeli 1999. kada smo potpisali Kumanovski sporazum i sve poslije toga je povoljnije od tog sporazuma", kaže međutim Martinović.

On očekuje da će u narednih šest mjeseci biti donijeta odluka o preregistraciji KM vozila na RKS i nada se da će ona, kao i u periodu između 2017. i 2018. i ovoga puta biti besplatna.

Proces preregistracije KM vozila na, tada KS ili RKS tablice, dogovoren je 2016. i trajao je otprilike godinu dana. Podrazumijevao je paralelni proces izdavanja kosovskih vozačkih dozvola na osnovu srpskih i registraciju vozila uz oslobađanje od troškova carine. Mnogi su ovu priliku iskoristili, ali ne i vlasnici još oko 9.000 automobila sa srpskim registarskim oznakama KM, PR, UR, GL, ĐA i drugih gradova na Kosovu.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu