Slučaj Böhmermann postao državna afera

Savezna vlada za vratom ima diplomatsku krizu zbog „Pjesme sramoćenja“ u kojoj je na meti turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan. Vlada sada mora ispitati hoće li dozvoliti pokretanje kaznenog postupka protiv voditelja TV-postaje ZDF Jana Böhmermanna, kao što to želi Turska. Böhmermann je 31. ožujka u satiričnoj emisiji "Neo Magazin Royale" recitirao „pjesmu sramoćenja“ koju je sam napisao o Erdoganu, i koja je prepuna najtežih osobnih uvreda i psovki. Böhmermann je prije i poslije recitiranja pjesme više puta naglasio da takvo što u Njemačkoj nije dozvoljeno.

Pjesma ima i svoju „povijest“. Turska je nedavno na „raport“ pozvala njemačkog veleposlanika u Ankari nakon što je NDR-ov satirični magazin „extra 3“ emitirao (osjetno) blaži satirični prilog kojim je kritizirana i ismijavana Erdoganova represivna politika na području ljudskih prava, posebno prema novinarima. Böhmermann je, kako je sam rekao, u "pjesmi sramoćenja" Erdoganu htio demonstrirati šta znači preći granice slobode kada je u pitanju satira u Njemačkoj.

Savezna vlada pred teškom odlukom

Ali saveznoj kancelarki Angeli Merkel nakon ove pjesme šala je prisjela. Erdogana ona smatra jako važnim partnerom Europske unije u pokušaju smanjivanja broja izbjeglica koji stižu u Europu. Merkel je Böhmermannovu pjesmu već označila kao „tekst koji ciljano vrijeđa“. Ako je ona tom opaskom, koja je sama po sebi potpuno suvišna, htjela ublažiti Erdoganovu srdžbu, to joj nije uspjelo. Erdogan i službeno zahtijeva krivično gonjenje novinara.

U pravnoj državi je to stvar kojom se bave sudovi. No, u ovom slučaju politika igra također ulogu. Radi se o paragrafu 103 Kaznenog zakona koji tematizira „vrijeđanje organa i predstavnika inozemnih država“. „Tko nekog inozemnog državnog poglavara [...] vrijeđa, bit će kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju do tri godine [...]", stoji u zakonu. Pretpostavka za to je da se povede istraga Državnog odvjetništva, a istragu u ovom slučaju može odobriti samo savezna vlada.

Oko te uloge politike sad se lome koplja. Hoće li politika dozvoliti da ju se ucjenjuje, hoće li relativizirati slobodu medija? Matthias Döpfner, šef medijske kuće Springer, stao je u obranu pjesme i nazvao ju je„umjetničkim djelom“. Uvredljivi karakter je baš i bio „smisao cijele stvari“, tvrdi Döpfner u otvorenom pismu, objavljenom u listu "Welt am Sonntag". Vlada kleči pred Erdoganom, smatra on. Hubertus Knabe, berlinski povjesničar i voditelj Komemorativnog centra za žrtve Stasija u Berlin-Hohenschönhausenu, u "Handelsblattu" ide i korak dalje i upozorava saveznu vladu: "Smatram iznimno problematičnim ako se potakne ili čak inicira kazneni istražni postupak protiv satiričara. Takvo što postoji samo u diktaturama ili državama koje su na putu ka diktaturi.“

Podijeljena mišljenja

Ali i u politici i među medijskim predstavnicima se i dalje vrlo oprečno diskutira o ovom slučaju. Šefica vlade u pokrajini Saarland, Annegret Kramp-Karrenbauer (CDU) nije doduše stala u obranu pjesme i ističe da je ona „sigurno povrijedila granice dobrog ukusa“. Ali ova je političarka ujedno i predsjednica Njemačkog udruženja visokoškolskih ustanova, koje je u prošli petak dodijelilo uglednu Grimmeovu nagradu upravo Böhmermannu, i to „počasno odlikovanje“ za njegove zasluge za razvoj televizije u digitalnom svijetu. Böhmermann, dodaje Kramp-Karrenbauer dao je veliki doprinos razvoju otvorenog, hrabrog i demokratskog medijskog prostora. To zvuči kao pohvala – a ne kao distanciranje od njega.

Opuštenost i mirnoću, to je ono što preporučuje i političar CDU-a Ansgar Heveling. Za radijsku postaju "Deutschlandfunk" Heveling je rekao kako se kancelarka „nalazi u dilemi“. Ali ako vlada i dozvoli pokretanje postupka, „to ne znači automatski da će biti izrečena i presuda. O tome će odlučiti suci, oni su i u prošlosti po pitanju sličnih pjesama to činili na način da su podržavali slobodu mišljenja.“

S druge strane, ne može se reći da je baš svaki medijski predstavnik stao iza Böhmermanna. Frank Überall, predsjednik Njemačkog udruženja novinara, upozorio je doduše na opasnost od ograničavanja slobode satire zbog diplomatskih trzavica. Ali kazneni postupak protiv satiričara on smatra „potpuno u redu“. Böhmermann je na tursku provokaciju reagirao „ne puno manjom provokacijom“, smatra Überall.

Nije prvi put

Posljednji put je 1967. godine jedan inozemni državnik zahtijevao od njemačkih vlasti krivični postupak. Tijekom posjeta perzijskog šaha, studenti su pokazali plakate na kojima je pisalo "Persien ein KZ" u prevodu „Perzija- koncetracioni logor“. Na koncu je savezna vlada uspješno „uvjerila“ šaha da odustane od svog zahtjeva, između ostalog i zato što je navela da će se istražitelji morati baviti i situacijom u Perziji. To je očito bio važan argument.

Vladin glasnogovornik Steffen Seibert u ponedjeljak je odbacio tvrdnje da je rješenje izbjegličke krize povezano s time kako će vlada odlučiti u slučaju Böhmermann. I dodaje: "O temeljnim vrijednostima Ustava nema diskusije.“

Ali pritisak iz Ankare neće popustiti. Turska novinska agencija Anadolu citirala je izjavu Erdoganovog glasnogovornika Ibrahima Kalina: „Grubi napadi, puni uvreda nemaju nikakve veze sa slobodom medija i slobodom mišljenja. Posvuda u svijetu je vrijeđanje kazneno djelo.“ Ankara će, dodaje on, sad „pozorno pratiti“ kako će se savezna vlada u Berlinu odnositi prema ovom slučaju.