Slovenija i Hrvatska moraju „pronaći put“

Prvi potpredsjednik Evropske komisije Frans Timermans prvi je zvaničnik Evropske unije koji je iznio zvaničan stav Evropske komisije kada je riječ od odluci Arbitražnog suda u sporu oko razgraničenja između Slovenije i Hrvatske. „U ovom konkretnom slučaju Evropska komisija prihvata postojanje konačne odluke i očekuje od obje strane da primjene tu odluku", poručio je Timermans. On je poslije sastanka evropskih komesara u Strazburu izjavio da se Evropska komisija uvijek zalagala za mirno rješavanje graničnih sporova između zemalja-članica, a da je u slučaju spora Slovenije i Hrvatske Komisija bila i medijator u pokretanju arbitražnog postupka 2009. godine.

„U tom smislu pozdravljamo i odluku premijera Slovenije i Hrvatske da se sastanu 12. jula, kao i dogovor da se do tada ne preduzimaju nikakvi jednostrani koraci. Evropska komisija se nada da će se oba premijera dogovoriti kako da se najbolje primjeni odluka i spremni smo da pomognemo u tom procesu", izjavio je Timermans. U Evropskoj komisiji takođe navode da će nagledati dalji napredak u ovom procesu i razmotriti pomoć u cilju „pune i pravedne" primjene te odluke.

Na pitanje „šta dalje" kada je riječ o graničnom sporu Slovenije i Hrvatske, predsjednik Evropske narodne partije Manfred Veber smatra da bi dvije strane trebalo „i dalje da nastave dijalog". Prema njegovim riječima, Slovenija i Hrvatska moraju da „pronađu put" kada je reč o arbitražnom postupku, ali i poručuje da je „bolje da se EU ne stavi na jednu stranu".

Odluka bazirana na međunarodnom pravu

U razgovoru za DW poslanica Evropskog parlamenta iz redova slovenačkih Socijaldemokrata Tanja Fajon naglašava da je arbitražna odluka o granici između Slovenije i Hrvatske bazirana na međunarodnom pravu koje mora biti poštovano u cilju stabilnosti i vladavine zakona. Ona je zato pozvala Evropsku komisiju i druge evropske institucije da utiču na dvije države da se pridržavaju odredbi međunarodnog prava. „Nijedna nacionalna odluka ne smije biti stavljena iznad međunarodnog prava. Slovenija i Hrvatska su se obavezale da će poštovati tu odluku. Povlačenje Hrvatske iz arbitražnog postupka nije prihvaćeno od strane međunarodnih sudija koje su zaključile da je procedura validna i donijele konačnu odluku. Ovdje se ne radi o Sloveniji i Hrvatskoj već o međunarodnom pravu. Nije u pitanju spor između Slovenije i Hrvatske, već spor između Hrvatske i suda”, smatra Fajonova.

Ona je ukazala na činjenicu da se Hrvatska potpisivanjem Pristupnog sporazuma sa EU obavezala da će poštovati arbitražne dogovore i podsjetila Evropsku komisiju na obavezu da upozori državu članicu u slučaju da krši vladavinu prava. „Arbitražni sud je najbolji način da se odlučuje o otvorenim graničnim pitanjima na Zapadnom Balkanu u slučaju da zemlje ne mogu da dođu do bilateralnog sporazuma. Potreban nam je instrument koji je i efikasan i poštovan jer ćemo u suprotnom ugroziti stabilnost i vladavinu prava u regionu", zaključila je Tanja Fajon u izjavi za DW.

Pronaći zajednički interes

Sa druge strane političkog, ali i nacionalnog spektra, poslanica Evropskog parlamenta iz hrvatskih redova Evropske narodne partije Dubravka Šujica pozdravlja odluku EU koja dopušta Hrvatskoj i Sloveniji da „bilateralno riješe" to pitanje. „Hrvatska vjeruje u međunarodno pravosuđe, ali samo onda kada je ono čisto, korektno i u skladu s dogovorenim pravilima. Evropska komisija pomagala je Hrvatskoj i Sloveniji u zaključivanju arbitražnog sporazuma, ali nema nikakve nadležnosti u vezi s arbitražnim postupkom, niti je ona strana u tom postupku", poručila je Šujica za DW sa zasjedanja Evropskog parlamenta u Strazburu gde je i objavljen stav Evropske komisije kada je riječ arbitražnoj odluci suda.

Šujica je navela da su Slovenije i Hrvatska susjedne zemlje, punopravne članice EU i NATO, koje imaju „puno više zajedničkih interesa i tema koje spajaju, nego što razdvajaju". Hrvatska je, prema njenim riječima, otvorena za rješavanje graničnih pitanja i vjeruje u održivo i povoljno rješenje za obje strane. „Hrvatski prioritetni cilj jeste zaštita hrvatskih nacionalnih interesa i to ću uvijek zastupati. Ali naš zajednički interes jeste i čuvanje dobrosusjedskih odnosa sa Slovenijom. To nas obavezuje da radimo i tražimo sporazume u bilateralnom dijalogu i da tamo gdje ne možemo da se usaglasimo, to stavimo u kontekst u kojem možemo da stvari da rješavamo", zaključuje Dubravka Šujica u svojoj izjavi za DW.