Slovačka: Da li je EU predugo čekala?
16. mart 2018
Krizna delegacija Evropske unije vratila se iz Slovačke, nakon čega je debata u Evropskom parlamentu o položaju u ovoj zemlji pokazala sve slabosti evropske politike. U diskusiji su svi govornici izrazili šok i bijes zbog ubistva novinara Jana Kuciaka i njegove vjerenice. Ali, bez obzira na to, čini se da EU nailazi na svoje granice.
Pročitajte i: Slovačka: Manekenka, mafija i visoka politika
Pored toga, pogrešan razvoj istočnoevropskih zemalja Brisel dugo nije tematizirao. Razlog tome je što nije želio preuzeti ulogu pametnjakovića.
Prijetnja za čitavu Evropsku uniju?
„EU je nadležna kada su u pitanju osnovna prava", govori poslanik Claude Moraes iz Socijalista u Evropskom parlamentu. Pravilno je da se bavimo ovim pitanjem jer cijela EU je egzistencijalno ugrožena kada se osnovna prava u pojedinačnim državama krše ili su izložena pritiscima.
Njegova kolegica Sohie In't Veld iz Liberala ovim pitanjima se želi baviti praktično: Ovo je prilika da stvorimo jedan novi mehanizam za provjeravanje i jačanje vladavine prava u zemljama članicama. Ona svoju ideju naziva jednom vrstom „sistematskog zdravstvenog pregleda" za vladavinu prava.
In't Veld dalje opisuje dvostruku realnost koju je Delegacija EU zatekla u Slovačkoj. Pravni okvir je dobar, sve institucije postoje, postoji i djelotvorna štampa, kao i civilno društvo. S druge strane paralelno postoji i stvarnost u kojoj vladaju korupcija, prevara i organizovani kriminal, koji je dijelom preuzeo i državu. "U tom 'polusvijetu' teško je pronaći razliku između istine, laži i fantazije, i to dovodi do dubokog nepovjerenja građana.”
Pročitajte i: Slovačka: zemlja s „mafijaškim strukturama“?
Poslanik Benedek Jabor iz Zelenih se nadovezuje: „Ne smijemo se sakrivati iza mantre da je zaštita slobode štampe stvar zemalja članica. Novinari moraju biti bolje zaštićeni i njihov posao, kada je to neophodno, trebao bi biti finansijski podržan i od Evropske unije.”
On još jednom postavlja ključno pitanje: Zašto se sredstva EU godinama mogu pronevjeravati bez reakcije Brisela? Jedan 27-godišnjak je istraživao detalje toga i zato platio svojim životom.
Rješenje je u većoj kontroli
I Milan Nič, stručnjak za Istočnu Evropu u njemačkom Vijeću za vanjsku politiku kritikuje Evropski ured za borbu protiv prevara (OLAF). Istraga nekih slučajeva u Slovačkoj je čak i išla u pravom smjeru, ali je na kraju ipak ostala bez rezultata. U posljednjih nekoliko godina, na zahtjev je bilo osam istraga u Slovačkoj, objašnjavaju iz Brisela. Ali samo je jedna od njih bila i javno objavljena. Druge su ostale tajne i samim tim nisu imale nikakvog efekta.
Sljedeći problem, govori Milan Nič, su političke porodice u Evropskom parlamentu. Politička stranka Roberta Fice, SMER, pripada grupi socijalističkih stranaka. Problem je što se unutar partijskih porodica kritika izbjegava jer postoji strah od prelaska njenih članova u radikalne desničare ili evropske protivnike. Na primjer, partija Viktora Orbana, - Fidesz, uprkos ogromnom skretanju u desno, i dalje pripada velikoj porodici konzervativnih narodnih stranaka Evropskog parlamenta, i zbog toga je između ostalog zaštićena od napada i kritike njemačkih Demohrišćana u EU.
Demokratski rizici u Istočnoj Evropi
EU mora posvetiti „više pažnje fragilnoj regiji u centralnoj i istočnoj Evropi", zahjeva slovački politolog. U Mađarskoj se može vidjeti kako lako slabe institucije i partije mogu biti preuzete od jednog jakog čovjeka. Viktor Orban je iskoristio pitanje imigracije da bi osigurao svoju moć. Fico je učio od njega i sada prijeti rizik dalje radikalizacije.
Slovačka je, objašnjava dalje Nič, za putu da postane „captured state" – država u kojoj vladaju korupcija i organizovani kriminal. Predstojeći novi izbori tu neće biti od pomoći i mogli bi čak i ojačati ektremiste. Posljednja ispitivanja javnog mnijenja pokazuju porast podrške neofašističkoj stranci LSNS. Nič promjenu vlade u Bratislavi vidi kao šaradu: Fico će i dalje djelovati u pozadini iza scene i povlačiti konce.
Realni problem Slovačke: korupcija
„Robert Fico je u Briselu mudro odigrao evropske karte", objašnjava Jana Kobzova iz „Evropskog vijeća za vanjske poslove". On se među zemljama Višegradske grupe profilirao kao umjereni političar i kod glasanja u EU uvijek je glasao sa većinom. Ekonomija Slovačke išla je dobro, i šef vlade nije pravio nikakvih problema prema vani.
Politički stručnjaci ipak nisu vjerovali da je Evropa trebala pokušati da se jače politički uplete. „Ne možemo porediti Slovačku sa Mađarskom ili Poljskom gdje su zakoni promijenjeni i gdje je u pitanje dovedena neovisnost pravosuđa". Mora se razmišljati i o mogućoj opasnosti od protuudarca.
Kobzova se ne slaže sa tezom da korupcija vlada i kontroliše institucijama u Slovačkoj. „Pravosuđe radi veoma polako, ali sudovi donose presude", a osnovna prava su i dalje zagarantovana.
Evropa treba jednostavno riješiti realni problem u zemlji, a to je korupcija: "Moraju istražiti pronevjeru evropskog novca i zaustaviti plaćanja.” Možda je bolje da se subvencije za poljoprivrednike jednostavno ukinu, nego da se dijele kao „novac za igru". Za malu zemlju kao što je Slovačka radi se o zavodljivo velikoj sumi novca.
Kada je u pitanju nova vlast u Bratislavi, Jana Kobzova nije pesimistična: izabrani premijer Peter Pellegrini je moderno lice vladajuće stranke SMER. Ako se uspije održati na vlasti do narednih redovnih izbora za dvije godine, on ima šansu da promijeni smjer u kojem je ova zemlja krenula.