Sjeverni tok: mnogo spekulacija, malo činjenica

Dva su sata ujutro 26. septembra 2022. kada seizmičke stanice u Danskoj, Švedskoj i Njemačkoj registruju slab potres. Istovremeno, zaposleni kompanije koja je operater gasovoda Sjeverni tok, registruju nagli pad pritiska u gasovodu dugom 1.200 kilometara. On povezuje Rusiju i Njemačku. Kada je svanulo iznad Baltičkog mora, iz aviona u blizini danskog ostrva Bornholm mogli su se vidjeti ogromni oblaci gasa metana koji su se izdigli na površinu sa dubine od oko 80 metara. Slijede dalji šokovi. Ubrzo postaje jasno: tri od četiri ogranka gasovoda Sjeverni tok su dignuta u vazduh. Uništen je centralni element njemačke i evropske energetske infrastrukture. Napadom je ukrajinski rat, koji u tom trenutku bjesni dobrih sedam mjeseci, na kraju stigao do njemačkih kotlarnica.

Oštre prve reakcije

A onda su činjenice ustupile mjesto nagađanjima, spekulacijama i sumnjama. Neposredno nakon napada, mnogi su i dalje upirali prstom u Moskvu. Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihailo Podoljak je na Tviteru, današnji X, napisao: „Curenje gasa velikih razmjera na Sjevernom toku 1 nije ništa drugo do teroristički napad koji je planirala Rusija i akt agresije na EU“.

Zvanične izjave su oštre: „Svako namjerno ometanje aktivne evropske energetske infrastrukture je neprihvatljivo i dovešće do najsnažnije moguće reakcije“, tvitovala je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (von der Leyen) poslije razgovora sa danskom premijerkom Mete (Mette) Frederiksen dan poslije napada.

Ali, ni godinu dana nakon nekoliko eksplozija na dnu mora još uvijek nije zvanično jasno ko stoji iza napada na gasovode. Istrage su u toku u Njemačkoj, Švedskoj i Danskoj. Ali vrlo malo rezultata se objavljuje u javnosti. Utoliko se više pažnje poklanja informacijama, koje objavljuju istraživački novinari.

Tragovi vode do Ukrajine

U martu 2023. njemački istražni tim izazvao je pometnju istragom koja je pokazala tragove koji upućuju na Ukrajinu. Centralnu ulogu u napadu imala je 15 metara duga jedrilica „Andromeda“. Prema istraživanju ARD-a i nedeljnika „Cajt" (Die Zeit), navodi se da su pet muškaraca i jedna žena isplovili jedrilicom iz luke Varneminde na Baltičkom moru 6. septembra 2022. godine, skoro tri nedelje prije napada. Na brodu su, kako navodi Savezna kancelarija za borbu protiv kriminala, pronađeni tragovi eksploziva - istog eksploziva koji je pronađen na dnu Baltičkog mora.

Početkom juna u Vašington postu (Washington post) se pojavio izvještaj koji podržava ovu verziju. Shodno tome, evropske i američke tajne službe su još u junu 2022. upozorene na planove ukrajinskih komandosa da napadnu gasovode Sjeverni tok. Obavještajni podaci su detaljni: Konkretno se govori o šest ljudi, roniocima, o jahti… Prema pisanju Vašington posta, komanda je direktno povjerena najvišem ukrajinskom vojnom oficiru, generalu Valeriju Zalušnom. Međutim, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski navodno nije obaviješten o planovima.

Nakon opsežnog istraživanja krajem avgusta, istražni tim od preko 20 ljudi iz njemačkog novinskog magazina „Špigel" (Spiegel) i televizijske stanice ZDF takođe je došao do zaključka: „Tragovi vode u jednom pravcu: prema Ukrajini“. Volf Vidman-Šmit (Wolf Wiedmann-Schmidt) je takođe bio dio tima. Ovaj novinar je za DW potvrdio da "istražitelji nisu pronašli ništa, što bi moglo da dokaže da bi iza toga mogla da stoji Rusija, a još manje da bi iza napada mogle da stoje SAD. Za to uopšte nema dokaza".

U februaru su SAD osumnjičile američku reportersku legendu Simora Herša (Seymour Hersh) da je pokretač dizanja u vazduh gasovoda Sjeverni tok, s obzirom na detalje koje je o tome objavio. Ono što govori protiv Heršovih detaljnih opisa: američki reporter je svoj izvještaj bazirao samo na jednom i to anonimnom izvoru.

Motivi u Moskvi i Vašingtonu

Međutim, Herš je uspio da ukaže na izjave američkog predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) tokom inauguracione posjete kancelara Olafa Šolca (Olaf Schiolz) početkom februara 2022. godine, prije ruskog napada na Ukrajinu. Naime, Bajden je tada rekao novinarima: „Ako Rusija izvrši invaziju, Sjeverni tok 2 više neće postojati. Mi ćemo mu stati u kraj.“ Slične izjave dali su i drugi najviši američki političari.

A njemačko-rusko energetsko partnerstvo svakako je već dugo bilo trn u oku SAD - mnogo prije rata u Ukrajini – to je takođe jako smetalo i Ukrajini i drugim evropskim zemljama. Vašington je dugo pokušavao da spriječi izgradnju Sjevernog toka 2.

Ali Rusija je takođe mogla imati motiv da uništi gasovod: jer je ruska kompanija Gasprom već u ljeto 2022. zaustavila transport gasa Sjevernim tokom 1 – i time prekršila svoje ugovorom garantovane obaveze isporuke. To bi otvorilo vrata za zahtjeve za odštetom zapadnih partnera. Zbog uništenja gasovoda, Gasprom bi sada mogao da se pozove na „višu silu" – a zahtjevi za regres bi bili nevažeći.

Ratni zločin po međunarodnom pravu

Po međunarodnom pravu, napad na Sjeverni tok bi bio nezakonit čin, čak i u kontekstu vojnog sukoba po međunarodnom ratnom pravu, objašnjava za DW ekspert za međunarodno pravo iz Bona Štefan Talmon. „Gasovodi Sjeverni tok su infrastrukturni, civilni projekat. Prema Rimskom statutu Međunarodnog krivičnog suda, uništavanje civilne infrastrukture nije samo kršenje međunarodnog prava, već i ratni zločin."

Međutim, ostaje da se vidi da li će i kada biti suđenja. Kancelar Olaf Šolc (SPD) zalaže se za pokretanje sudskog spora u Njemačkoj u vezi sa napadima na Sjeverni tok. Ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer (Nancy Faeser -SPD) nada se da će vrhovni državni tužilac pronaći dovoljno dokaza da optuži počinioce. Ali s obzirom da je neminovno da su ukrajinske snage pokretači napada, berlinski istraživački novinar Vidman-Šmit ima potpuno drugačija iskustva u susretima sa predstavnicima njemačkih vlasti: njemu se čini kao da žele da izbjegnu ovu temu. „Ipak, mislim da oni ne mogu tek tako da zaobiđu ovako ozbiljan zločin. Ali takođe ne mogu ni da obustave podršku Ukrajini u ratu protiv Rusije. To nije opcija."

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu