Sjene nacizma nad njemačkom tajnom službom

"Mi nemamo potrebu da nešto uljepšavamo ili zataškavamo", kaže predsjednik Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka, odnosno njemačke tajne službe za tuzemstvo (BfV). Samouvjerena izjava Hans-Georg Maaßenaodnosi se na istraživački projekat koji je pokrenuo njegov prethodnik Heinz Fromm. Riječ je o projektu koji se bavi nacističkom prošlošću ove institucije u periodu od 1950. do 1975. godine. Tu predstavljeni rezultati bili su tema u četvrtak (29.01.2015.) održanog simpozijuma u Istorijskom muzeju Njemačke u Berlinu.

Da je ova institucija sa sjedištem u Kölnu ranijih godina bila slijepa na jedno oko opovrgava istoričar Michael Wala. "Možda je imala blagu mrenu", karikira istoričar tu situaciju. Samo jedan pogled na brojeve u najmanju ruku će izazvati sumnju u demokratski duh njenog osoblja. Oko 25 do 30 procenata njenih saradnika bili su članovi NSDAP-a ili drugih organizacija iz nacističkog razdoblja. To otprilike odgovara i udjelu u drugim tijelima ili saveznim parlamentima u ranim danima zapadnonjemačke države.

U Hladnom ratu je rastao strah od komunizma

Pri tome je "veoma nizak" bio udio pripadnika zločinačkih organizacija poput Gestapoa ili SS-a. Takvih osoba, čije su biografije bile time opterećene, više je bilo u Tajnoj službi Njemačke (BND) ili Saveznom uredu za borbu protiv kriminala. Šta bi ti rezultati mogli značiti za duhovnu atmosferu i radnu kulturu Savezne obavještajne službe, prema procjenama istraživača Constantina Gotschlersa i Michaela Walea je u sferi pretpostavki, interpretacija i slutnji. Oni sami zaključuju da nije bilo prepoznatljive "smeđe" (nacističke) opredjeljenosti. Izuzetak je bio 1955. osnovani Odjel IV, koji je bio nadležan za kontraobavještajne aktivnosti.

Ni vrijeme, kao ni obim aktivnosti, nisu slučajni. Savezna Republika Njemačka je tokom Hladnog rata na relaciji Istok-Zapad bila jedan od nosećih evropskih stubova u tom konfliktu. U skladu s tim, fokus tajne službe tada je bio na ljevičarskom političkom spektru. Tome je išlo u prilog i to što je sredinom 50-ih godina prošlog stoljeća okončan okupacioni status Njemačke od strane zapadnih saveznika, čime je završena i kontrola zaposlenih u tajnoj službi. Za politički i moralno upitne osobe se ta promjena itekako isplatila. Brojni nacisti, među kojima je i njih 16 sa prošlošću vezanom za Gestapo ili slične organizacije, zaposleni su kao službenici.

CIA je uvijek dobro informisana

Većina njih je godinama za tajnu službu radila u statusu "slobodnih saradnika", ali nerijetko i kao visokopozicionirani dužnosnici. Saveznici su znali za to, ali su jednostavno zatvarali oči. U ratu protiv komunističkih neprijatelja na istoku su bili dobrodošli profesionalci iz tajnih službi, čak i ako su u vrijeme nacizma imali istaknutu ulogu. Odnos pun obzira prema starim nacistima u velikoj je suprotnosti sa nepovjerenjem koje su zapadne sile tokom prvih godina imale prema Službi za zaštitu ustavnog poretka. Tako su istoričari iz Bochuma tokom trogodišnjih istraživanja naišli na neoborive dokaze o kontroli Službe za zaštitu ustavnog poretka od strane američke tajne službe CIA-e.

Maaßen, koji je od 2012. godine na čelu ove službe, veoma je zadovoljan rezultatima do kojih je došla ova studija. Svaka istorija ima svoju "sivu, crnu i bijelu stranu", rekao je on. I njih čovjek mora sebi predstaviti. Za njega je važan i dokaz da su istoričari "potpuno nezavisno" mogli pretraživati arhive službe na čijem je čelu. Taj materijal će i dalje biti dostupan drugim stručnjacima koji se budu bavili tom tematikom. Tokom jeseni bi rezultati trebali biti objavljeni u formi knjige. A studija će biti korištena i unutar same ustanove u svrhu izobrazbe i treninga.

Maaßen mora misliti i na NSU

U jednom trenutku mi je ovaj projekat ličio na déjà-vu, kaže Maaßen i to u kontekstu sa nacional-socijalističkim podzemljem NSU-om. Grupa koja je otkrivena 2011., koja se tereti za deset ubistava, radikalizirala se pod prismotrom pokrajinskog ureda ove službe u Thüringenu. Ova služba je nakon raspada DDR-a nastala "ni iz čega", ističe on. Njen personal je bio unglavnom neiskusan. "Mi smo imali posla sa grupom diletanata", opisuje Maaßen u zaključku nastanak ove službe u istočnoj Njemačkoj.

Isto tako je bila loša i reputacija njenog saveznog ureda početkom 50-ih godina prošlog stoljeća. Čini se da uspjeh u operativnom području odgovornima potvrđuje da su u pravu, bez obzira na sve moralne nedoumice. Kada je 1989. propala istočnonjemačka diktatura, većina saradnika tajne policije DDR-a (Stasi) našla se pred neizvjesnom budućnošću. Da li je i koliko njih uvučeno u BND, znaju samo upućeni. Da ih je bilo veoma malo svjedoči i dugogodišnje sistematsko ispitivanje o povezanosti uposlenika javnih službi sa Stasi-jem.