Sirija: ubijeni imaju ime i prezime

Kada bi američki predsjednik Obama otvorio svoj prozor, mogao bi možda i čuti imena koja odjekuju sa ulice i čuju se na travnjaku Bijele kuće.

Glas koji prolazi kroz gomile turista - pored roditelja sa djecom, školskih grupa i posjetilaca iz cijelog svijeta.

I dok se oni odlično raspoloženi međusobno fotografišu, nekoliko metara dalje stoji jedan student koji u ruci drži mali megafon. On monotono sa svog iPada čita imena mrtvih. To je pokušaj da se statistici užasa da identitet, objašnjava jedan od organizatora, Racan Alhoch. “Pred Bijelom kućom ćemo stajati 72 sata, kako bi smo u smjenama pročitali imena 100.000 stradalih u sirijskom ratu“, objašnjava Racan i dodaje: ”Oni su ubijeni od strane Asadovog režima. U međuvremenu je već 150.000 stradalih ali...", govori Racan sliježući imenima.

Beskrajna lista

Da bi se pročitala imena ostalih stradalih, portreban je još jedan dan. Uz to, lista postaje sve duža. Aktivisti već satima stoje na hladnoći i vjetru. No to ne smeta oko 100 dobrovoljaca koji su u Vašington doputovali iz svih dijelova SAD. Oni žele poslati poruku: podsjetiti na trogodišnjicu od početka konflikta, za koji postoji opasnost da u svijetu padne u zaborav. Svojim bdijenjem aktivisti žele podsjetiti na različite grupe u ovom konfliktu, kako one ne bi ostale apstraktan pojam. “Važno je podsjetiti na poginule u Siriji. Svakodnevno čitamo nove izvještaje: još 100, 200 mrtvih. Ti ljudi međutim imaju imena. Oni nisu samo brojevi", objašnjava Racan.

Tri godine nakon početka ustanka protiv režima predsjednika Bašara al Asada, koji je prerastao u krvavi konflikt, sirijska tragedija više nije udarna tema na vijestima. Ona je mjesto ustupila drugim konfliktima. Međutim, stradanja u Alepu, Damasku, Homsu i na drugim mjestima se nastavljaju, kaže Nur, studentica iz Los Angelesa. Ova akcija je za nju vrlo važna. Na taj način se kako kaže ova lijepa žena, umotana u šal i maramu, osjeća bliže svojoj domovini. Njena porodica potiče iz jednog predgrađa Damaska. Da li se i imena njenih rođaka nalaze na listi? "Naravno!", kaže Nur. Ona ne poznaje niti jednog Sirijca koji ne zna za neku žrtvu iz svog okruženja. Svako je pogođen krizom. “U mojoj porodici imamo 20 djece siročadi", priča Nur. "Moji rođaci su mučeni, ubijeni ili sjede u zatvoru. Za neke već tri godine ne znamo da li su mrtvi."

Liste sa imenima mrtvih

Za mikrofonom upravo dolazi do smjene. Grupa maldih turista prolazi pored demonstranata. Oni znatiželjno fotografišu promrzle čitače. Niko međutim ne pita šta ta imena znače. Jedan irski turista prilazi Racan. Kaže, da je ono što se ovdje dešava vrijedno divljenja. "U nekoliko sekundi možeš reći da je poginulo stotine hiljada ljudi", objašnjava. "Nešto sasvim drugo je čitati imena stradalih, reći svako ime. Jer, svako ime je čovjek.“

U sirijskom konfliktu je poginulo isuviše ljudi, objašnjava jedan Amerikanac iračkog porijekla. On suosjeća. I on je kao i većina znatiželjnih iznenađen brojem žrtava koje su stradale u konfliktu. Racan smatra da je konflikt u svijetu od početka bio zapostavljen: " Geopolitički odnosi su za ljude jednostavno prekomplikovani." On zato smatra da je važno pokazati i one ljude koji se nalaze van političkih okvira.

Zaboravljeni sukob?

I u američkoj javnosti se povodom treće godišnjice konflikta postavlja pitanje da li međunarodna zajednica čini dovoljno da bi pomogla u njegovom okončanju. Da li je došlo vrijeme kada američki predsjednik Obama treba da prizna da je u politici prema Siriji apsolutno zakazao, pitao je prije nekoliko dana jedan novinar na konferenciji za štampu u Bijeloj kući.

Obama je dugo kritiziran zbog svog uzdržanog odnosa prema Asadu. Onda je Asadu zaprijetio da ne prelazi "crvenu liniju". Kada je Asad korištenjem hemijskog oružja tu liniju prešao, Obama se u posljednjoj minuti povukao i na odgovornost pozvao međunarodnu zajednicu. Pod njenim nadzorom bi do juna trebalo biti uništeno sirijsko hemijsko oružje. Sirijski predsjednik je na to pristao, ali ubijanje u Siriji se uprkos tome nastavlja.

Autori: Antje Passenheim/Belma Šestić

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić