Sirija: Kulturna baština u opasnosti

Sirija je više od četiri tisućljeća bila mjesto susreta babilonskih, egipatskih, perzijskih, grčkih i rimskih utjecaja. Danas se iznimno vrijedna kulturna dobra iz tih vremena oštećuju. Građanski rat u Siriji nije poštedio ni kulturnu baštinu. UNESCO, organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu, zabrinuta je za kulturnu baštinu u toj zemlji.

UNESCO je 2013. godine naveo da je ugroženo šest jedinstvenih kulturnih dobara u Siriji koja se nalaze na popisu svjetske kulturne baštine, uključujući i povijesno središte Alepa. Alep ima dugu povijest. Kao kulturno središte Mediterana, ovaj se grad spominje čak i u dokumentima iz 19. stoljeća prije Krista.

UNESCO je uvrstio povijesni centar Alepa na popis svjetske baštine i zbog drevnoga bazara, najveće natkrivene tržnice na Bliskom istoku. Bazar se proteže na površini od oko 350 hektara, a ima nekoliko ulica i stotine trgovina. No čak ni pet kilometara dugački zid koji okružuje povijesni centar nije uspio zaštititi tržnicu: Ona je izgorjela za vrijeme borbi 2012. godine.

Kulturna su dobra tijekom građanskog rata zloupotrebljivana kao strateške baze – između ostalog i citadela u Alepu, tvrđava na brežuljku iznad staroga grada. Seleukidi, makedonska dinastija koja je vladala velikim dijelovima nekadašnje države Aleksandra Velikoga, sagradila je tvrđavu u 4. st. pr. Kr. I Grci, Rimljani, Perzijanci, Bizantinci i Osmanlije su sagradili hramove na tom brežuljku.

Stari grad Damaska, koji je nastanjen već 4.000 godina, također se nalazi na UNESCO-vom popisu. Prije izbijanja ustanka protiv Assadovog režima stari je grad sa svojim tržnicama, restoranima, crkvama i džamijama bio jedna od glavnih atrakcija u Siriji. Bombe su ovdje eksplodirale u junu 2013. Tada je ovo područje prvi put bilo izloženo većim napadima.

Ugrožen je i grad-oaza Palmira. Monumentalni luk još uvijek stoji, ali su neka mjesta arheoloških iskapanja opljačkana. Palmira je jedna od sirijskih arhitektonskih znamenitosti. Bulevar s korintskim stupovima, luk iz doba Septimija Severa i zidovi hrama Baala sad su izrešetani mecima.

Krak des Chevaliers, dobro očuvana križarska utvrda udaljena 40 km od grada Homsa, je također u središtu ratne zone. Križari koji su bili na putu za Jeruzalem prvi su put stigli u ovu tvrđavu 1099. Slobodna sirijska vojska ju je navodno koristila kao bazu, ali postrojbe sirijske Vlade su očito zauzele ovu utvrdu u martu 2014.

Amfiteatar u Bosri se nekoć smatrao jednim od najbolje očuvanih rimskih kazališta u svijetu. U 12. stoljeću je pretvoren u arapsku utvrdu. U moderno doba su muzičari i orkestri iz cijelog svijeta cijenili njegovu posebnu akustiku. No oružani sukobi su ovaj amfiteatar očito pretvorili u ruševine.

Sirijski takozvani „mrtvi gradovi“ i dalje su u opasnosti. U ovim se seoskim nastambama na sjeveru Sirije nalaze brojne kuće iz bizantskoga doba. Do početka građanskog rata bili su vrlo dobro očuvani i ostaci drevnih građevina u Jeradi. Od početka sukoba bili su djelomično pod paljbom, a osim toga su i opljačkani.

U opasnosti su i sirijski muzeji. Mnogi se nalaze u središtu ratne zone – poput muzeja u Idlibu u kojem se nalazi većina neprocjenjivih glinenih ploča iz antičkoga grada Eble. Od 2011. neki su vrijedni komadi premješteni iz muzeja u Damasku i Alepu u sef Sirijske centralne banke. No većina muzeja bespomoćno je izložena pljačkanju.