SIPRI: Naoružavanje kao u Hladnom ratu

Ovoliko novca za vojsku nije potrošeno još od 1988. A tada je još uvijek vodio Hladni rat. Prošle, 2020. godine države su uložile 1.981 miljardu u rakete, tenkove, municiju i svoje vojnike. To je 2,6 odsto više nego godinu dana ranije. I to sve uprkos pandemiji korona virusa, čije je suzbijanje prouzrokovalo privredni kolaps.

- pročitajte još: SIPRI: Bez promjene trenda u trgovini oružjem

Međunarodni institut za mir iz Stokholma (SIPRI) u najnovijem godišnjem izvještaju navodi da izdvajanje za naoružanje iznosi 2,4 odsto globalne ekonomske proizvodnje. I to uprkos tome što je prema procijeni Međunarodnog monetarnog fonda proizvodnja zbog korona krize smanjena za 4,4 procenta.

Na naoružanju se ne štedi ni u pandemiji

Samo nekoliko zemalja, poput Čilea ili Južne Koreje smanjilo je sredstva namijenjena za naoružanje u korist suzbijanja pandemije. Brazil i Rusija su, u poređenju sa prethodnim planovima, takođe smanjili vojni budžet. Na primjer Rusija za 6,6 odsto.

- pročitajte još: Oružju ni korona ništa ne može

Uopšteno bi se dalo zaključiti, kako kaže ekspertkinja SIPRI-ja, Aleksandra Markštajner za DW, „da pandemija nije imala većeg uticaja na globalno izdvajanje za oružje u 2020. Ulaganje u vojsku je poraslo usred ekonomskog urušavanja.“

Niklas Šering iz Hesenske fondacije za istraživanje mira i konflikata (HSFK) uvjeren je da je to i zbog toga što je jako teško u „kratkom roku promijeniti kurs". On je za DW kazao: „Mnogi projekti su vjerovatno pokrenuti prije korone". A promjene će se sigurno vidjeti u budućnosti. „Istovremeno se međunarodna klima pogoršala“, dodaje Šering i naglašava da ne treba računati sa manjim izdacima u budućnosti.

SAD i Kina na prvom mjestu

Ništa se takođe nije promijenilo ni u tome koje zemlje najviše ulažu u vojsku: SAD i Narodna Republika Kina su i dalje vodeće. Više od polovine globalne potrošnje za naoružanje odlazi na ove dvije zemlje, koje se u političkom pogledu sve više udaljavaju.

I Njemačka se među „top 10“ zemalja koje troše najviše na oružje „poboljšala“ za jedno mjesto: sa osmog je skočila na sedmo mjesto. Prema proračunu SIPRI-ja Njemačka je 2020. u vojsku uložila 53 milijarde dolara – oko 1,4 bruto svog domaćeg proizvoda (BDP).

- pročitajte još: SIPRI: Njemačka se naoružava

No, Njemačka je ipak i dalje daleko od postizanja cilja NATO-a od dva procenta BDP. Zapadna vojna alijansa se o tome dogovorila 2014. i tada je saopšteno da bi se tom cilju trebalo približiti u narednih deset godina. Nekadašnji američki predsjednik, Donald Tramp više puta je na tome insistirao od Njemačke. I njegov nasljednik Džozef Bajden zahtijeva više vojnog učešća Njemačke.

Dva procenta za odbranu danas može da izgleda mnogo. Ali, mora da se uzme u obzir da je početkom 1960-ih, na vrhuncu Hladnog rata Njemačka izdvajala pet odsto BDP za odbranu.

Niklas Šering prognozira da će se u Njemačkoj nastaviti sa većim ulaganjem u vojsku: „Bajdenov pritisak na saveznike da povećaju izdvajanje sredstava za vojsku neće oslabiti.“

Takođe i zbog korone: sve više NATO zemalja dostiže cilj od dva odsto

Skoro svih 30 članica NATO saveza su, kako izvještava SIPRI, povećale izdatke 2020. Pandemija korona virusa, međutim, u tom kontekstu dovodi do čudnog fenomena: zbog korone je opao bruto domaći proizvod većine zemalja, istovremeno su budžeti za vojsku ostali nepromijenjeni - što zapravo znači da se potrošnja za naoružanje povećava. Sada je 12 zemalja NATO dostiglo cilj od dva odsto za vojsku. 2019. bilo je devet država. Primjera radi, nova zemlja koja je dostigla cilj je i Francuska.

Sve u svemu, i dalje više od polovine globalne potrošnje za oružje odlazi na zemlje NATO-a uključujući i SAD.

Krivulja potrošnje za naoružanje prije svih konstantno raste u Kini, koja 26 godina kontinuriano povećava svoja izdvajanja za naoružanje. U periodu od 2011. do 2020, SIPRI je za Kinu izračunao porast od 76 odsto. Institut je to objasnio ambicioznim planovima Kine za modernizaciju oružanih sistema, kao i „planovima proširenja“.

Trka u naoružanju između SAD i Kine?

Najveći konkurent Kini su SAD. Sjedinjene Države su zemlja sa daleko najvećim izdacima za naoružanje u svijetu. 39 procenata otpada na NATO članicu Sjedinjene Američke Države. Izraženo apsolutnim brojkama, prošle godine je taj iznos bio 778 milijardi dolara, što je mnogo više nego ukupan budžet Njemačke. I to je za 4,4 odsto više nego lani.

- pročitajte još: SIPRI: Kina je drugi najveći proizvođač oružja na svijetu

SIPRI ovo povećanje, između ostalog, objašnjava ulaganjima u obnovu nukelarnog arsenala. Drugi razlog je osjećaj ugroženosti. Prije svega, kako objašnjava saradnica SIPRI-ja Aleksandra Markštejner, u pitanju su „strahovi od strateških konkurenata Kine i Rusije“.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu