Simens - žrtva u aferi Krim?

Još uvijek nema zvanične potvrde ali jedno je jasno: sankcije EU protiv Krima su prekršene. Njemački koncern Simens je međutim krenuo u ofanzivu i podnio krivičnu prijavu protiv ruskog partnerskog preduzeća.

Njemački koncern je ovih dana pretrpio mnoge kritike. Agencija Rojters je 5. jula javila da su ilegalno brodom u Sevastopolj na Krimu dopremljene dvije Simensove gasne turbine za elektranu. Evropska unija ne priznaje Krim kao dio Rusije, a nakon aneksije ukrajinskog poluostrva 2014. Brisel je pooštrio embargo na isporuku roba i usluga za Krim.

Radi se naime o četiri gasne turbine tipa SGT5-2000, koje je proizvela njemačko-ruska firma koja je 65 odsto u vlasništvu Simensa. Turbine su zarpavo bile proizvedene za elektranu u ruskom Tamanu na Crnom moru., a prema ugovoru sa kćerkom firmom ruskog državnog koncerna Rostek mogla se samo tamo i ugraditi.

Kako su turbine završile na Krimu?

Sumnjalo se još 2015. da bi Rusi mogli da nekako zaobiđu sankcije. Ruski ekonomski magazin Vedomosti je izvještavao da je porudžbina turbina za centralu u Tamanu bila prevara i da je turbine kasnije trebalo tajno prebaciti u Sevastopolj. 

Nakon ankesije Krima na tom poluostrvu nedostaje energije, a isporuke sa ukrajinskog kopna su obustavljene. Jedno od obećanja ruske vlade je bilo da će brzo prevladati te prepreke. No, u Rusiji danas niko nije u stanju da proizvede toliko velike turbine, a alternative skoro da nema. Navodno se Rostek raspitivao kod iranskog proizvođača turbina, ali sa Simensovom licencom, ali je posao propao zbog toga što se "u više tehničkih i komercijalnih pitanja nisu mogli složiti", saopšteno je iz Rosteka.

Spor između Simensa i Rosteka

Priča sa gas turbinama je vrlo različita iz ruskog i iz njemačkog ugla. U jednom izvještaju za štampu iz novembra 2016. ruski partneri su prebacili Simensu da je odložio isporuku pojedinačnih dijelova za turbine. Rostek, kojim rukovodi stari Putinov prijatelj Sergej Čemesov, istovremeno je prijetio Simensu protjerivanjem s ruskog tržišta.

Simens je naglasio da je još u septembru 2016. došao do opterećujućih saznanja da je ruska strana razmatrala kršenje ugovora. "Kada smo vidjeli da je izgradnja centrale u Tamanu na ledu, obustavili smo sve isporuke", saopšteno je DW-u iz sjedišta Simensove centrale u Minhenu. 

Rad na sopstveni rizik

Vrlo je vjerovatno da su Simensove gasne turbine, sa nekim ruskim komponentama, ugrađene u elektranu na Krimu bez garancija proizvođača. "Simens u principu na osnovu sopstvene ekspertize garantuje instalaciju i održavanje, ali ovaj put to nećemo učiniti", saopšteno je iz Simensa. Na pitanje da li će turbine i uprkos tome da funkcionišu u Simensu kažu: to bi bilo isto kao i nagađati o budućnosti jednog automobila kada nemate ništa drugo osim motora.

Za ugradnju i održavanje gasnih turbina angažovan je s ruske strane jedan drugi Joint-Venture u kojem i Simens ima udjela. No, Simens kaže da to želi spriječiti.

Šta prijeti Simensu?

Afera sa turbinama je u međuvremenu dostigla i politički nivo. "Na Krimu su turbine ruske proizvodnje", tvrdio je to u ponedjeljak portparol Vladimira Putina. A državni koncern Rostek je proširio tezu da su turbine, koje se trenutno nalaze na poluostrvu, 'kupljene iz druge ruke' i da su ih 'ruski stručnjaci modernizovali'. U Simensu pak sumnjaju da uopšte postoji tržište za prodaju polovnih dijelova te vrste.

Simens se u međuvremenu bori protiv utiska da je bio nemaran ili naivan. "Mi nismo ignorisali rizik da naši proizvodi mogu da završe na Krimu, već smo aktivno bili protiv toga", kazao je predstavnik ovog koncerna za DW. Simens takođe ne vjeruje da bi moguća indirektna kršenja embarga EU mogla da ovom minhenskom koncernu prouzrokuju nevolje. Zbog afere oko turbina Simens je u bliskom kontaktu s njemačkim vlastima, kazao je predstavnik Simensa za DW. Na pitanje da li koncern strahuje da bi mogao pasti u nemilost Kremlja kažu: "S tim bismo ipak morali sačekati."