„Separatizam“ u vrijeme korone
24. mart 2020
Bosna i Hercegovina je složena država u kojoj administrativne teritorijalne jedinice (općine, kantoni, entiteti) imaju različite ovlasti, kako u redovnim prilikama, tako i u vanrednim situacijama kakva je trenutno na snazi zbog pandemije korona virusa. Jedan od njenih entiteta, Federacija BiH (FBiH), ima deset kantona od kojih svaki posjeduje značajne nadležnosti u oblasti zdravstva, obrazovanja, sigurnosti... Tako, primjera radi, svaki federalni kanton može proglasiti vanredno stanje, odnosno određeni stepen pripravnosti i poduzeti posebne mjere za djelovanje u slučajevima elemantarnih nepogoda, pa i sprečavanja širenja zaraze. To, međutim, mora učiniti u skladu sa zakonima i Ustavom koji, prema tvrdnjama stručnjaka, precizno definiraju načine djelovanja u ovakvim situacijama. U mnogim slučajevima neophodna je koordinacija sa višim nivoima vlasti.
Krizni štab Kantona 10, kojeg nazivaju „Livanjski kanton", ali i „Hercegbosanska županija", nedavno je donio, a potom i povukao, naredbu kojom se „zabranjuje ulazak državljana BiH" na područje ove bh. administrativne jedinice. Obrazloženo je da se mjera poduzima radi sprečavanja širenja zaraze korona virusom. Za provođenje mjere zadužena je kantonalna policija koja je trebala uspostaviti punktove „na svim ulazima“ u kanton. Uslijedile su oštre reakcije sa federalnog i državnog nivoa vlasti, a posebno je žestoka bila reakcija ministra sigurnosti BiH Fahrudina Radončića koji je zaprijetio i krivičnom prijavom. „Dok se mi borimo sa korona virusom, neki maštaju o paradržavnim projektima. Ovo nije ni 1992. ni ratni period, ovo su pandemija i separatizam koji će biti pobijeđeni", kazao je državni ministar sigurnosti.
Brzopletost iz očaja?
Iako je sporna naredba povučena, Radončić ne odustaje od krivične prijave protiv čelnika Kriznog štaba Kantona 10 i kantonalnog premijera Ivana Jozića, koji tvrdi da u ovom slučaju nije bilo nikakve političke pozadine. „Jedina namjera sa ovom zapovjedi je bila da sačuvamo ljudske živote na području Hercegbosanske županije u borbi protiv korona virusa“, kazao je Jozić, priznajući da je formulacija koja se odnosi na državljane BiH „dosta nespretno" upotrebljena. „Javljamo se višim institucijama prema Sarajevu, tražimo pomoć, ali do sada je nismo dobili. Znamo da je Federacija BiH odobrila iznos od 30 miliona maraka za tri klinička centra, ali zašto barem milion maraka nije mogao doći u županijsku bolnicu u Livnu? Sada imamo podatak da Federacija ide sa novom podrškom od 21 milion maraka ka nižim nivoima vlasti, te molimo da jedan dio odobre i Hercegbosanskoj županiji", kaže Jozić.
Razne inicijative za djelovanje u vanrednim okolnostima stizale su i sa drugih područja BiH. Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najavio je odluku o postavljanju punktova policije RS-a na graničnim prelazima BiH, ali i entitetskim linijama razgraničenja. Pojedini sarajevski zvaničnici, među kojima načelnik Općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić, pozivaju na zatvaranje Sarajevskog kantona. Tuzlanska Civilna zaštita traži zabranu „unutrašnjih migracija". „Riječ je o zabrani kretanja građana iz gradova i općina u druge gradove i općine u BiH“, pojašnjava gradonačenik Tuzle i čelnik lokalnog Štaba CZ Jasmin Imamović. Da se mogućnosti „zatvaranja“ gradova ili administrativnih jednica u BiH, u slučaju naglog porasta broja inficiranih korona virusom razmatraju, potvrdio je i direktor Federalne uprave Civilne zaštite Fahrudin Solak. „Ako krene nagli rast oboljelih u jednoj sredini, zatvorit će se određene cjeline, da li kantoni, da li gradovi, da li općine... Postoji mogućnost da se to uradi“, kaže Solak.
Administrativne jedinice kao „države u državi"
Načini djelovanja u ovakcim situacijama, pa i pitanja nadležnosti oko čega su česti sporovi u BiH, definirani su zakonom i ustavima, tvrde stručnjaci. Profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka (Odsjek za sigurnost) Elmir Sadiković za Deutsche Welle kaže kako nije neuobičajena pojava da načelno niži nivoi teritorijalne organizacije vlasti u BiH ne poštuju ustav i supremaciju viših nivoa vlasti, odnosno da se ponašaju „kao države u državi“. „Imali smo sličan primjer 2018. godine kada su migranti zaustavljeni na Ivan Sedlu odlukom vlasti Hercegovačko-neretvanskog kantona, iako je pitanje migracija i azila isključiva nadležnost države“, podsjeća Sadiković. „Odluka Kriznog štaba Kantona 10, koja je očekivano povučena, može se tumačiti sa pravnog i političkog aspekta. Suprotna je ustavima BiH i FBiH jer krši osnova ljudska prava i slobode koja se tim ustavima garantuju. Pored toga, ona nema ni uporište u ustavnoj podjeli nadležnosti između federalnih i kantonalnih vlasti. Nadležnosti u oblasti zdravstva se prema ustavu Federacije BiH ostvaruju zajednički ili odvojeno, dogovorom entitetskih vlasti i kantona, u koordinaciji federalnih vlasti... Odluku o ograničenju ili privremenoj potpunoj zabrani kretanja između pojedinih teritorijalnih jedinica (kantona, općina i gradova) mogu donijeti samo federalne vlasti“, kaže Sadiković.
Sagovornik DW-a kaže da ovakve pojave ukazuju na činjenicu da država BiH još uvijek nije konsolidirala svoj unutrašnji suverenitet, ali i da FBiH kao entitet ne funkcionira u potpunosti u svom ustavnom kapacitetu. „Bojim se da će posljedice strukturalnih slabosti i nefunkcionalnosti političkog sistema BiH u cjelini najviše osjetiti građani“, zaključuje Sadiković. On naglašava kako bi sada bilo „krajnje neodgovorno“ na bilo koji način politizirati postojeće društveno stanje „potpune neizvjesnosti“. Dodaje i da bi se pitanja nadležnosti između različitih nivoa vlasti u BiH morala redefinirati, ako se želi nešto naučiti iz aktuelne krize izazvane širenjem korona virusa.