Schmittova ostavka slabi Orbana

Bio je to neslavan oproštaj. Četvrt sata se mađarski predsjednik i olimpijski pobjednik u mačevanju iz 1968. i 1972. godine žalio na nefer odnos i neopravdane napade na njegovu ličnost. Okrivio je opoziciju da ga je etiketirala kao lažova, kradljivca i prevaranta, a neimenovane "izdajnike domovine" optužio da su ga oklevetali u inostranstvu. Dodao je da je ukaljan ugled Mađarske u svijetu i da je njen najviši predstavnik "obeščašćen". O svom doktorskom radu je rekao da je autentičan i najavio da će, ako treba, da ide i na sud zbog toga što mu je doktorska titula "nezakonito i nemoralno" oduzeta. Tek na samom kraju izlaganja došla je i jedina predsjednička rečenica: "U ovoj situaciji, pošto moje lične stvari više dijele nego što spajaju moju voljenu naciju, smatram svojom obavezom da prekinem službu i da se povučem sa predsjedničke funkcije".

Prepisao od jednog Bugara i jednog Nijemca

Bio je to kraj afere koja se vukla tri mjeseca. "Logika je pobijedila iracionalni stav", napisao je tim povodom internet-portal index.hu, dodavši: "ovo je dobra vijest"... Početkom januara, novinari uglednog mađarskog nedjeljnika "Heti vilagazdasag" otkrili su da je Pal Šmit najveći dio svog doktorskog rada o analizi programa Olimpijskih igara novog vremena prepisao iz rada bugarskog stručnjaka za sport Nikolaja Georgijeva. Šmit je "od riječi do riječi preuzeo prevod Georgijevljevog rada" objavljenog 1987 - a da to nigdje nije naznačio. A radi se o čitavih 180 od ukupno 215 strana Šmitovog doktorskog rada. Kasnije je pomenuti portal iznašao i da je Šmit, osim toga, prepisao i odjeljke iz jedne studije hamburškog sociologa sporta Klausa Hajnemana.

Budimpeštanska komisija optužuje mentore doktorata

Šmit je od samog početaka poricao optužbe. No, njima se pozabavila i specijalna komisija budimpeštanskog univerziteta Zemelvajs. Presuda je izrečena prošle nedjelje - da ironija bude veća, baš u isto vrijeme kada je Pal Šmit za vrijeme posjete Južnoj Koreji proglašen počasnim studentom seulskog univerziteta Hankuk. Komisija je ustanovila da je od 215 strana doktorske disertacije prepisano - 197. Bizaran zaključak te Komisije, međutim, glasi da za plagijat nije kriv Šmit, već njegovi mentori na nekadašnjoj Visokoj školi sporta u Budimpešti. Oni su morali da ukažu doktorandu na obavezu da navede izvore koje citira, smatra Komisija. Ne obazirući se mnogo na to mišljenje, univerzitet Zemelvajs je 29. marta Šmitu oduzeo doktorsku titulu.

Dva dana kasnije, Šmit se u jednom televizijskom intervjuu još odlučno protivio oduzimanju doktorske titule i zahtjevima da podnese ostavku. I premijer Viktor Orban ga je podržao: više puta je rekao da je predsjednik nedodirljiv i da je premijer uz njega. Ali, to je pokvarilo raspoloženje u Orbanovoj stranci Fides, pa je sve više političara te stranke počelo da traži Šmitovu ostavku. Na kraju je i list Mađar nemzet napisao: "Gospodine predsjedniče, razmislite još jednom! Što kasnije, to gore. Za Vas i za nas."

Poraz za šefa vlade Orbana

Interno natezanje oko Šmitove ostavke ima i političke razloge. U postkomunističkoj Mađarskoj često je bilo trzavica između predsjednika i vlada. Mađarski predsjednik, slično njemačkom, ima samo reprezentativnu funkciju, ali on, na primjer, može da blokira donošenje zakona odbijanjem da ih potpiše. Arpad Genc, prvi premijer demokratske Mađarske, na taj način je poslije 1990. godine pokušao da obezbijedi demokratski razvoj u svojoj zemlji i zbog toga je često bio u sukobu s vladom.

Viktor Orban je u februaru 2010. godine nominovao Pala Šmita za funkciju predsjednika prije svega zato što ovaj važi kao vijredan pomagač vlade. I zaista, stotine zakona, među njima i one koji po mišljenju mnogih mađarskih pravnika slabe demokratske institucije i pravnu državu, Šmit je potpisao bez pogovora.

Predsjednikovi nacrti sa pravopisnim greškama

Već i prije afere oko plagijata, Šmit je skrenuo pažnju na sebe nekim ispadima, kao što je nepoznavanje mađarskog pravopisa. Tu i tamo je umio da pogrešno napiše riječ "predsjednik"; a baš u nacrtu novog ustava - u kome se posebna pažnja poklanja i očuvanju mađarskog jezika - potkrale su mu se pravopisne greške. Sada on hoće da napiše novi doktorat. U govoru kojim je praktično podnio ostavku, rekao da će dokazati da je sa 70 godina još uvijek sposoban za to. Rekao je i šta će mu biti tema: veza zaštite životne sredine i sporta, te uloga sporta u održivom razvoju i zaštiti prirode. Poslanici vladajuće stranke su tu najavu pozdravili aplauzom u stojećem stavu.

Autori: Keno Verseck /Saša Bojić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić