Saudijci i nafta: Oproštaj od Zapada?

Reakcija američkog predsjednika Joe Bidena bila je jasna. Odluka OPEC+, saveza zemalja izvoznica nafte kojim dominira Saudijska Arabija, da smanji obim eksploatacije nafte za dva miliona barela dnevno – što iznosi oko dva posto dnevne globalne potrošnje - bila je "razočaranje", rekao je Biden u prvoj reakciji na ovu odluku. „Ova odluka pokazuje da postoje problemi", dodao je, misleći na Saudijsku Arabiju, tradicionalnog američkog saveznika i najvažniju državu članicu OPEC+.

Sada je Biden najavio da će ta odluka imati konsekvence za Saudijsku Arabiju. „To što su uradili – skupa sa Rusijom – neće proći bez posljedica", rekao je američki predsjednik i dodao da će sa Kongresom razmotriti korake, koji će biti poduzeti.

Prethodno je CNN citirao neimenovane predstavnike američkog Ministarstva finansija koji su rezove ocijenili  "neprijateljskim činom". Glasnogovornica Bijele kuće Karine Jean-Pierre kritizirala je odluku OPEC+ rekavši da nije vrijeme za "udruživanje" s Rusijom.

Ruski predsjednik Vladimir Putin pohvalio je odluku OPEC+. "Naše odluke, naši postupci nisu usmjereni ni protiv koga. Radi se samo o osiguravanju stabilnosti na globalnim energetskim tržištima”, rekao je Vladimir Putin. Saudijski ministar vanjskih poslova Faisal bin Farhan Al Saud je u izjavi za TV Al-Arabiya podcrtao da vlada u Rijadu namjerava smanjiti proizvodnju iz "čisto ekonomskih" razloga.

Omalovaženi predsjednik

Bijela kuća je 11. oktobra objavila da Biden traži ponovnu procjenu odnosa sa Saudijskom Arabijom. On je ovu zemlju posjetio u julu i unatoč prethodne zabrinutosti, pokazao se u javnosti dobro raspoložen i u društvu sa saudijskim princom Mohammedom bin Salmanom - međunarodno izoliranim nakon ubistva novinara i kritičara režima Jamala Khashoggija (Kašogija). Putovanje u zemlju, koja je u više navrata kritizirana zbog masivnog nepoštivanja ljudskih prava, Bidenu je donijelo nemale kritike kod kuće. Ali, posjeta Saudijskoj Arabiji je za njega bila važna. Pred „međuizbore“ u SAD i u jeku rata u Ukrajini, energetske krize i energetsko-političke konfrontacije s Rusijom, Biden se nadao će Saudijci povećati proizvodnju nafte. S najavljenim smanjenjem dobio je upravo suprotno.

Saudijska Arabija je donijela odluku koju Biden u sadašnjoj situaciji može shvatiti samo kao uvredu i kiks. Ruski predsjednik Vladimir Putin, koji svoju ratnu blagajnu puni novcem od izvoza nafte, to vjerovatno vidi kao „de facto" podršku, koju je dobio od Saudijske Arabije i drugih zaljevskih država.

Sada, otprilike četiri sedmice prije američkih međuizbora, cijene energenata ponovo rastu – to je proces kojem bi smanjenje eksploatacije nafte moglo dati dodatni poticaj. To bi i demokratama Joea Bidena moglo značajno smanjiti izglede za uspjeh na izborima. U Washingtonu već postoji sumnja da bi Saudijska Arabija - nekoć jedan od istaknutih vanjskopolitičkih partnera Donalda Trumpa - mogla svojom naftnom politikom čak ciljano uticati na izborni uspjeh republikanaca.

Geopolitički zaokret?

Kurs OPEC-a za Bidena je smetnja i na vanjsko-političkom planu. Smanjenje eksploatacije nafte pod upitnik dovodi i učinke sankcija Zapada, kao što je bojkot ruske nafte koji je EU uvela u junu zbog ruskog agresorskog rata protiv Moskve. Postoji zabrinutost da bi očekivani rast cijena nafte, kao rezultat odluke OPEC-a, Rusiji mogao donijeti više novca nego što ga ona gubi zbog bojkota EU.

Marc Lynch, politolog i stručnjak za Bliski istok sa Univerziteta George Washington, u svom blogu piše kako sada postaje očito "da se Saudijska Arabija odlučno stavila na drugu stranu“, što Washington vidi kao najvažniju liniju razdvajanja u svjetskoj politici". Tu on misli na front odnosno liniju razdvajanja između Rusije s jedne i Ukrajine i njenih zapadnih partnera s druge strane. Saudijska Arabija i zaljevske države su svo vrijeme izbjegavale zbijanje redova sa zapadnim zemljama i nisu sudjelovale u kaznenim mjerama protiv Rusije.

Ovim je Saudijska Arabija možda čak napravila "geopolitički zaokret" , objavila je u svom tvitu politologinja Ulrike Franke iz Evropskog vijeća za vanjsko-političke odnose.

Bilal Saab, direktor Obrambenog i sigurnosnog programa Instituta za Bliski istok (MEI) sa sjedištem u Washingtonu je u intervjuu za DW rekao kako će Rusija sada sigurno dobiti više novca od prodaje nafte, ali da to sigurno neće doprinijeti okončanju ruskih vojnih akcija protiv Ukrajine."

Saudijska Arabija se pravda

Sa svoje strane, Saudijska Arabija pokušava umanjiti značaj odluke i opravdati je ekonomskom politikom. "Nafta nije oružje, niti borbeni avion, niti tenk koji je može ispaliti", rekao je saudijski ministar vanjskih poslova Adel al-Jubeir za Fox News. Novine Al-Sharq al-Awsat, koje su bliske saudijskoj vladi, također tvrde da su države OPEC+ slijedile čisto ekonomske interese i motive kada su donosile svoju odluku.

Bilal Saab također je došao do zaključka da je Saudijska Arabija možda željela poslati politički signal Washingtonu, ali da je odluka o smanjenju eksploatacije nafte prvenstveno namijenjena zaštiti vlastitih ekonomskih interesa. "Za modernizaciju svog društva, kako društvenu tako i privrednu, ona je upućena na lukrativnu prodaju nafte", smatra on.

Geneza udaljavanja Washingtona i Riada

Otuđenje SAD-a od Saudijske Arabije prisutno je duže vremena. Nakon iranskih napada na saudijska naftna postrojenja, Saudijska Arabija se osjećala napuštenom od strane SAD-a. Stara sila zaštitnica, smatralo se u Riadu, više nije na strani kraljevstva.

S američke strane iritaciju je izazvalo ubistvo kritičara režima Jamala Khashoggija 2018. u saudijskom konzulatu u Istanbulu, u čemu je navodno važnu ulogu odigrao prijestolonasljednik Mohammed bin Salman. Saudijska vojna akcija u Jemenu i često nemilosrdno postupanje prema civilnom stanovništvu, također je učinila Riad problematičnim partnerom za Washingtonu. Dvije strane također imaju različite poglede na iranski atomski program: dok su se SAD, sa Bidenom na čelu, vratile pregovorima, Saudijska Arabija je sporazum o atomskom programu dogovoren 2015. vidjela kao nedovoljnu garanciju protiv opasnosti od iranskog nuklearnog naoružavanja. No, kraljevstvo također igra i na kartu diplomatskog rješenja.

Bilal Saab pretpostavlja da je Saudijcima politička otuđenost bitno olakšala odluku da, protivno američkim zahtjevima i interesima, smanje eksploataciju nafte na štetu Washingtona. "Upitno je da li bi odluka bila donesena da je dijalog između Amerikanaca i Saudijaca u posljednje vrijeme bio produktivniji“, kaže ovaj ekspert.

Kakve bi mogle biti posljedice odluke?

Dugoročno gledano, odluka OPEC+ mogla bi izazvati zategnutost na vojnom planu između ove dvije zemlje, kaže Saab. Vojni odnosi doduše i dalje su bliski, ali bez povoljnije političke klime teško da bi se mogli dalje razvijati. "Sam vojni segment ne može održati takve odnose."

Ali neki američki zastupnici, poput demokratskog senatora Chrisa Murphyja, sada i te odnose dovode u pitanje. "Mislio sam da je unatoč njihovim kršenjima ljudskih prava, njihovom besmislenom ratu u Jemenu i njihovom radu protiv američkih interesa u Libiji, Sudanu itd. svrha prodaje oružja zaljevskim državama bila da one, u slučaju međunarodne krize, prednost daju SAD-u a ne Rusiji ili Kini", komentirao je Murphy na Twitteru.

Bilal Saab s washingtonskog Instituta za Bliski istok, pak, smatra da će Riad nastaviti nastojati poboljšati odnose sa SAD-om – ali tek nakon završetka ere Joea Bidena i mogućeg izbornog uspjeha republikanaca.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu