Sarajevska Vijećnica ponovo u starom sjaju

Sarajevska Vijećnica, jedan od najupečatljivijih simbola glavnog grada BiH, zapaljena je u noći između 25. i 26. avgusta 1992. godine. Srpske snage lojalne Radovanu Karadžiću granatirale su Narodnu i univerzitetsku biblioteku BiH, što je, prema ocjeni analitičara, bio „pokušaj uništenja civilizacijskog koda jedne multietničke države“. Zapaljeno je više od dva miliona knjiga i preko tri stotine raznih rukopisa.

22 godine nakon što je nestala u plamenu i poslije 18 godina obnove, sarajevska Vijećnica svečano je otvorena u petak (9.5.) na Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom. Ceremoniji je prisustvovalo više hiljada građana, dok se u auli Vijećnice okupio veliki broj zvanica iz političkog, javnog i kulturnog života BiH, te predstavnici međunarodnih organizacija i diplomatskog kora.

Visoki predstavnik Valentin Inzko je tom prilikom kazao da je Vijećnica „simbol skladnog suživota i više stilova arhitekture“. „Ona povezuje Istok i Zapad, orijentalni i zapadnjački stil, kao simbol Sarajeva, kao simbol BiH i suživota na ovom prostoru”, rekao je Inzko.

Posveta ubijenim Sarajlijama

„Ovaj dan i ovu svečanost posvećujemo onima kojih danas nema s nama. Posvećujemo je svakom od onih 11. 541 ubijenih stanovnika Sarajeva tokom najduže opsade u historiji Evrope“, kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.

Direktor sarajevskog Instituta za historiju profesor Husnija Kamberović smatra da je otvaranje Vijećnice veliki događaj koji je pokazao da „sile mraka nikada ne mogu izaći kao pobjednici“. On tvrdi da ima simbolike u tome što je Vijećnica otvorena na Dan pobjede nad fašizmom.

„Mnogi građani Sarajeva će se prisjetiti svojih boravaka u Vijećnici, druženja sa dobrim knjigama, starim časopisima i novinama. Međutim, razočaran sam činjenicom da se zgrada Vijećnice ne vraća biblioteci, nego postaje sjedište administracije uz još neke druge sadržaje koji neće biti primjereni jednoj od najljepših zgrada u Sarajevu. Naime, ubrzo nakon što su antifašisti oslobodili Sarajevo 1945., oni su zgradu Vijećnice, gdje je ranije bilo smješteno Gradskog poglavarstvo, ali i Bosanski sabor od 1910. do 1915, od administrativne zgrade pretvorili u središte kulture ustupivši je Narodnoj biblioteci. Paradoksalno je sada što se zgrada Vijećnice otvara na Dan pobjede nad fašizmom, a da se poništava ključna odluka tih istih antifašista, prema kojoj se ta zgrada, u kojoj je uglavnom boravila lijena i pokondirena administracija, kakva je i ova naša, pretvorila u istinsko središte kulture“, kaže Kamberović za Deutsche Welle.

Husnija Kamberović: „Vijećnica ponovo mora postati središte kulture i mladosti“

Direktor sarajevskog Instituta za historiju razočaran je što vlasti nisu izvukle nikakvu pouku iz nedavne paljevine Arhiva BiH. „Nevjerovatno je koliko gradska administracija, zbog ličnih umišljenih veličina i čudnih ambicija pojedinaca iz vladajućih struktura, malo vodi računa o općim interesima. Odbijajući vratiti Vijećnicu Nacionalnoj biblioteci, čime su odbacili i mogućnost da se zgradi vrati duh kakav je poznat stanovnicima grada, sadašnja garnitura u gradskoj administraciji pokazuje svu svoju pokondirenost. Vijećnica je obnovljena i svečano otvorena na Dan pobjede nad fašizmom, ali to će biti samo lijepa zgrada, kojoj će se prolaznici moći diviti i u kojoj će svoje urede, slike i fotelje, imati gradski oci. Ali, ta zgrada će biti bez duha, koji joj se može vratiti samo ako se ona vrati Biblioteci i ponovo postane središte kulture i mladosti“, tvrdi Kamberović.

„Činjenica da je nakon 22 godine od njenog barbarskog rušenja obnovljena i ponovno otvorena sarajevska Vijećnica, jeste svakako veoma značajan trenutak u poslijeratnoj bh. historiji“, kaže za Deutsche Welle novinar BH Dana Đorđe Krajišnik. On podsjeća da se radi o objektu-simbolu onoga što bh. društvu danas itekako nedostaje, kulture i knjige, „temeljnih postulata i lijekova za ozdravljenje ruinirane životne bh. zbilje“.

„Jasno je, naravno, da je Vijećnica, obnovljena i vraćena u upotrebno stanje, i historijski dokument koji svjedoči da je kultura uvijek iznad svakog militantnog divljaštva. Međutim, sarajevska Vijećnica, kao takva, danas ne smije postati samo još jedan 'memorijalni' objekat, niti biti eksploatirana kao isključivi muzeološki prostor sjećanja. Njeno postojanje ima i dokumentarističko bilo, koje svjedoči o razmjerima katastrofe koja ju je pogodila, kao mjesta gdje su ponovno nakon Kristalne noći gorjele knjige. Ali, uza sve to, Vijećnica danas mora postati i biti mjesto znanja, razuma i nauke na kojem ćemo graditi svijet zasnovan na svemu onome što je suprotno od onih sila koje su je spalile. Jedino tako možemo spriječiti da nam se oganj i ruševine ponove“, ističe Krajišnik.

Zvižduci plenumaša i tonovi Sarajevskog filharmonijskog orkestra

Svečanoj ceremoniji otvaranja sarajevske Vijećnice namjeravali su prisustvovati i bh. "plenumaši", koji su u petak (9.5.) protestirali u Sarajevu, nezadovoljni socijalno-ekonomskim stanjem u državi. Ka Vijećnici su se uputili nakon što im se niko od federalnih zvaničnika nije obratio ispred zgrade entitetskog parlamenta, gdje su se prvobitno okupili. Jake policijske snage zaustavile su ih svega stotinjak metara od Vijećnice.

Zvižduci i pogrdne poruke demonstranata donekle su poremetile idiličnu sliku ceremonije otvaranja sarajevske Vijećnice. I dok su s jedne strane dopirali tonovi „Imperijalnog marša“ iz poznatog serijala „Ratovi zvijezda“, s druge su se čuli povici „lopovi, lopovi“, upućeni zvaničnicima Federacije. Dok su organizatori ceremonije otvaranja sarajevske Vijećnice uz velike tehničke poteškoće pokušavali izvesti 3D videoprojekciju na fasadi obnovljene Vijećnice, demonstranti su se počeli razilaziti, iako su ranije najavljivali da neće prekidati proteste do ispunjenja zahtjeva, među kojima je i ostavka Federalne vlade.