Sarajevo je Lavrovu samo „sletna pista“
21. septembar 2018
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov boravi u zvaničnoj posjeti Bosni i Hercegovini (BiH). Iz ruskog Ministarstva vanjskih poslova saopćeno je da će on tokom susreta sa članovima Predsjedništva BiH u petak (21.9.) u Sarajevu potvrditi „čvrstu privrženost" Rusije Dejtonskom sporazumu, podržati suverenitet i teritorijalni integritet BiH, ovlaštenja dva entiteta i ravnopravnost tri konstitutivna naroda. Najavljeno je da će Lavrov sa rukovodstvom BiH razmotriti bilateralne odnose te razmijeniti mišljenja o situaciji na Balkanu i u svijetu. Planiran je susret i sa ministrom vanjskih poslova BiH Igorom Crnatkom, dok će se u Banjaluci Lavrov susresti sa predsjednikom Republike Srpske (RS) Miloradom Dodikom i ministrom vanjskih poslova Srbije Ivicom Dačićem. Pozivajući se na saopćenje ruskog Ministarstva vanjskih poslova, agencije prenose da će Lavrov i Dodik razmotriti „perspektive bilateralnih odnosa“ i „situaciju na Blakanu“.
Iako se uvažava diplomatska korektnost Moskve – Sergej Lavrov prvo je doputovao u glavni grad države Sarajevo, a tek potom ide u Banjaluku – posjeta ruskog ministra vanjskih poslova Bosni i Hercegovini (BiH) uglavnom se tumači kao izraz ruske podrške RS-u. Politički analitičar iz Sarajeva Dževad Kučukalić smatra da predizborne posjete visokih zvaničnika ovoj zemlji „nisu umjesne" jer otvaraju mogućnosti pogrešnog razumijevanja i tumačenja stavova koji se tom prilikom iznose.
O bilateralnim odnosima s entitetom?
„Predsjednik RS-a Milorad Dodik bi najviše volio da je Lavrov odmah došao u Banjaluku zaobilazeći Sarajevo. Lavrov je, međutim, iskusan diplomata iako je u ovom slučaju zbog osjetljive predizborne situacije mogao izbjeći dolazak u BiH. Posjetu Lavrova BiH nastojat će iskoristiti i Dodikovi politički rivali Mladen Ivanić i Igor Crnadak kako bi se dodvorili biračima u RS-u. Ispada da je Sarajevo poslužilo Lavrovu samo kao sletna pista jer, iako će se u glavnom gradu BiH susresti sa članovima Predsjedništva, glavnina posjete orijentirana je na Banjaluku gdje će šef ruske diplomatije prisustvovati polaganju kamena temeljca za pravoslavni hram u znak sjećanja na ruskog cara Nikolaja Drugog i sa Dodikom razgovarati o 'bilateralnim' odnosima. Razgovori o bilateralnim i međudržavnim odnosima vode se u glavnom gradu države, a ne administrativnom sjedištu entiteta“, kaže Kučukalić.
Posjeta ruskog šefa diplomatije BiH izazvala je veliku pažnju medija u ovoj zemlji. Oglasili su se brojni zvaničnici, a ponovo su otvorena pitanja o odnosima Rusije prema BiH, posebno njenom entitetu RS-u i namjerama Moskve da ojača ekonomski, politički pa i vojni uticaj na Zapadnom Balkanu. Analitičari podsjećaju da ruski uticaj u ovom dijelu svijeta nije bio toliko izražen dok je Zapad imao aktivniju ulogu u BiH. Ruska Federacija nije imala dovoljno kapaciteta da se značajnije suprotstavi uticaju Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Evropske unije (EU) koji je na terenu bio osnažen i prisustvom jakih vojnih snaga NATO-a (SFOR – Stabilizacijskih snaga) i EUFOR-a.
Ako neće Zapad, hoće Rusija
Profesor međunarodnih odnosa Adnan Huskić kaže da sa smanjenjem prisustva Zapada u BiH, što se očitovalo i kroz postepeno povlačenje vojnih snaga NATO-a i EU iz ove zemlje, ruski uticaj u regionu postaje sve značajniji, a razlike u Vijeću za provedbu mira u BiH, u okviru kojeg Rusija često ima „izdvojeno mišljenje", sve izraženije. „Jačanje ruskog uticaja u BiH ogleda se i u procesu privatizacije u RS-u gdje ruski Gazprom postaje vlasnik značajnog dijela entitetske naftne industrije. Sa preuzimanjem naftne industrije u ovom entitetu Rusija intenzivira i politički uticaj u regionu, posebno u Srbiji i RS-u“, kaže Huskić.
Uz smanjenje zapadnog i jačanje ruskog uticaja u BiH, skeptici dovode u pitanje zapadnu orijentaciju zemlje, odnosno njen put prema EU i NATO-u. Zato je važno ustanoviti u kojoj mjeri pojačani ruski uticaj i indolentnost Zapada mogu uticati na opredjeljenje BiH. „Rusija nikada nije krila da se protivi integraciji zapadnobalkanskih država u EU i NATO. Podržavajući vojno-političku 'neutralnost' BiH po uzoru na Srbiju, Rusija dovodi u pitanje i put ove zemlje ka EU. Tačnije, otvara se pitanje da li su evropske integracije nužno jedina opcija za BiH. Moskva u tom smislu još ne nastupa direktno i čini se da je zadovoljna zadržavanjem statusa quo, ne samo u BiH nego i regiji“, kaže Huskić.
Rusko-turski odnosi i BiH
Posebno je pitanje može li novo rusko-tursko partnerstvo na globalnom planu uticati na sudbinu BiH. Politički uticaj Moskve i Ankare u regiji je nesporan. Naš sagovornik vjeruje da se članstvo Turske u NATO-u donedavno nije dovodilo u pitanje, što više nije slučaj nakon političkih nesuglasica Ankare sa novom američkom administracijom. „Turska se do tih nesuglasica mogla smatrati pouzdanim saveznikom Zapada u BiH, odnosno u Vijeću za provedbu mira. Međutim, jasno je da se Turska sada odmiče od 'zapadnih vrijednosti' i bit će zanimljivo pratiti kako će tursko-rusko 'savezništvo' uticati na odnose na Zapadnom Balkanu. Obje države imaju snažne veze u BiH – Moskva sa Banjalukom i RS-om, a Recep Tayyip Erdoğan sa zvaničnom bošnjačkom politikom“, kaže Huskić.
Huskić napominje da je važno i to kako će se BiH postaviti u ovoj situaciji ističući da se ova država i regija nisu uspjeli afirmirati kao ravnopravan subjekt u međunarodnim odnosima. Kaže da su zbog aktuelnog nivoa emancipacije i političke kulture BiH i druge zapadnobalkanske države samo „objekti bez identiteta" i bez mogućnosti afirmacije u aktuelnim geopolitičkim previranjima i promjeni regionalne dinamike.