Sankcijama protiv Sjevernog toka 2
18. januar 2019
„Mi i dalje naglašavamo da se poduzeća koja se angažiraju u ruskom energetskom sektoru izlažu povećanoj opasnosti od sankcija." Ovo je američki veleposlanik Richard Grenell početkom siječnja napisao u pismu upućenom njemačkim poduzećima koja sudjeluju u projektu Sjeverni tok 2 (Nord Stream 2). Među tim tvrtkama su i energetske kompanije Uniper i Wintershall, u vlasništvu BASF-a.
Osim njih na gradnji rusko-njemačkog plinovoda sudjeluju i austrijski OMV, Royal Dutch Shell kao i francuski koncern Engie. Od svih stranih partnera projekta je reagirao jedino direktor OMV-a Reiner Seele koji je preko dnevnika Handelsblatt Washingtonu poručio da bi mu bilo bolje da se koncentrira na kooperaciju, a ne konfrontaciju s partnerima.
Opasnost od sankcija
SAD je još 2017. stvorio zakonsku osnovu za sankcije tvrtkama koje financiraju Sjeverni tok 2. Svaki od ovih ulagača ulaže oko 950 milijuna eura. No sve da se investitori povuku pod prijetnjama Washingtona, promatrači procjenjuju da su Rusija i njezin energetski koncern Gazprom u stanju dovršiti projekt bez strane pomoći. No: Michael Harms, direktor Odbora njemačkoga gospodarstva za istočnu Europu smatra da bi pritisak na specijalističke firme koje sudjeluju u gradnji plinovoda usporile ili čak ugrozile gradnju Sjevernog toka 2.
Među specijalističke tvrtke koje polažu cijevi na dno Baltičkog mora su Allseas Group iz Švicarske i talijanski Saipem koji je gotovo okončao svoj dio posla oko Sjevernog toka 2. Brod švicarske tvrtke dnevno polaže i do 5 km cijevi, brže nego ijedan brod takve vrste na svijetu. „Sankcije protiv Alseasa ne bi usporile projekt nego bi ga zaustavile", smatra Mihail Krutičin iz savjetničke tvrtke RusEnergy. „Za brod Allseasa nema zamjene", rekao je Krutičin za DW. Jedan ruski polagač cijevi može funkcionirati samo u pličinama do 150 metara, ali ne i u dubokom moru.
Utrka s vremenom
U svom pismu njemačkim tvrtkama veleposlanik Grenell ukazuje na to da u Washingtonu nastaje sve jači pritisak i da postoji suglasnost između dvije vodeće stranke oko toga treba li krenuti u akciju protiv Sjevernog toka 2. U Kongresu se trenutno radi na još jednom zakonu koji bi omogućio sankcije.
No zašto SAD ne podiže sankcije prije nego je projekt gotov? Jer zakonske osnove za to postoje kroz tzv. CAATSA zakon koji je još 2017. potpisao predsjednik Donald Trump. No zakon isto tako nalaže da sankcije moraju biti usuglašene s europskim partnerima. Njemačka, kao najvažniji europski partner pri projektu Sjeverni tok 2 je protiv sankcija. Njemačka tvrdi da ruski plin ionako zadovoljava smo jednu trećinu uvoza ovog energenta.
Michael Carpenter iz američkog think-tanka „Penn Biden Center" kaže da i neki članovi američke vlade odbijaju sankcije. „Oni su uvjereni da bi to pooštrilo transatlantske odnose", kaže Carpenter za DW. Ovaj bivši visoki dužnosnik u Pentagonu tvrdi da je Trump spreman na nove pukotine u američko-europskim odnosima, no mnogi njegovi suradnici sankcije smatraju pretjeranima i ustraju na tome da sve ostane pri prijetnjama. „No ako sljedeći koraci ne pokažu uspjehe, onda se mogu očekivati sankcije", zaključuje Carpenter.
Kongres će tek na proljeće raspravljati o Sjevernom toku 2. Ali Washingtonu ne ostaje mnogo vremena. U međuvremenu je postavljeno više od 370 od planiranih 1.200 km plinovoda. Krajem godine bi mogao poteći i prvi plin.