Samit o nuklearnoj sigurnosti

Svjetske zalihe plutonijuma za civilne i vojne potrebe procjenjuju se na preko 200 tona. Teoretski gledano, to je količina od koje bi se moglo napraviti više desetina hiljada atomskih bombi. U nekim zemljama dio tog materijala je potpuno nezaštićen. Terorističke grupe, kao što je Al Kaida, pokušavale su u više navrata da se domognu nuklearnog materijala. Annette Schaper, ekspertica Fondacije za mir i istraživanje konflikta iz Hessena kaže: "Problem je u tome što svaka zemlja različito reagira na prijetnje. Ali, ono što je hitno potrebno je to da se radioaktivni materijal kontrolira i da se njegova krađa odmah otkrije."

Pažnja na višem nivou

Američki predsjednik Barack Obama u tom smjeru pokušava da poduzme odlučne korake. Obama je u aprilu 2010. pozvao šefove država i vlada u Washington na prvi samit o nuklearnoj sigurnosti. Sudionici skupa su se tom prilikom dobrovoljno obavezali na provođenje pojačanih mjera kontrole.

"Veliki uspjeh tog procesa iniciranog od strane predsjednika Obame je činjenica da se od tada šefovi država i vlada redovno sastaju i podižu na viši nivo pažnju po pitanju opasnosti od nuklearnog terorizma", tvrdi ekspert Oliver Thränert iz njemačkog Instituta za međunarodnu politiku i sigurnost.

Kontrole nedostupne

Annette Schaper smatra da je i za same eksperte teško da imaju sasvim jasnu sliku o nuklearnom oružju u svijetu. "Međunarodna agencija za atomsku energiju zadužena je za konkretne kontrole. Nažalost, ona to čini samo u zemljama koje nemaju nuklearno oružje. Kontrole u Indiji ili Pakistanu su nedostupne i nekompletne. To bi se moralo reformirati, ali to nadilazi okvire ovog samita."

Drugi problem je Sjeverna Koreja. Prema vlastitim navodima, ta zemlja posjeduje nekoliko atomskih bombi i 2003. je istupila iz Sporazuma o zabrani proizvodnje nuklearnog oružja. Upravo zbog toga je Seul izabran za mjesto samita kako bi se izvršio pritisak na sjevernog susjeda u namjeri da on iznova dopusti međunarodnu kontrolu. I pored moratorijuma, najavljenog u februaru, na dalje obogaćivanje urana, Sjeverna Koreja se neće pojaviti na samitu. Uostalom, kao ni Iran - i tamošnje obogaćivanje urana predstavlja brigu međunarodnim liderima.

Autor: Daniel Scheschkewitz / Senad Tanović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić