Samit EU: "Sve je pod kontrolom!"

Pozivnice za briselski samit na vrhu, koje je poslao predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk, doimale su se - s obzirom na teške krize i izazove - kao uvod u zajedničku depresiju. No ovaj put Tusk je demonstrirao optimizam: "Najnoviji razvoj na našem kontinentu daje naslutiti da postepeno dobijamo kontrolu nad situacijom", stoji u njegovoj pozivnici upućenoj šefovima vlada 28 zemalja članica EU. 

Razlozi su brojni. Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da raste podrška Evropskoj uniji. Privredni rast je također uzeo maha. Otpor prema američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i  Brexit ujedinio je 27 zemalja članica i doveo do zbijanja redova. Francuska je za predsjednika izabrala istinskog pobornika EU, Emmanuela Macrona. Sve te dobre vijesti su popravile raspoloženje u EU, potvrdila je i njemačka vlada u Berlinu.

Podstrek za saradnju

Nakon izbora u Francuskoj, ponovo do izražaja dolazi njemačko-francuski tandem. "Pred samit smo usaglasili stavove sa predsjednikom Macronom", moglo se čuti iz vladinih krugova. Angela Merkel je sretna što ponovo ima svog partnera u EU, koji je spreman da - rame uz rame - preuzme svoj dio zadataka.

To je posebno važno za zajedničku evropsku odbrambenu politiku o kojoj se već mjesecima pregovara i kojoj lideri EU žele dati podstreka ali i zacrtati zajednički kurs. Konkretne odluke o finansiranju i pojedinačnim projektima će uslijediti kasnije. Sada se mora utvrditi kako će izgledati saradnja i ko treba i smije da u njoj učestvuje. Njemačka smatra da neke članice trebaju brže da se uključe a da se druge pridruže kada budu mogle.

Predsjednik Evropskog savjeta Tusk se međutim zalaže za zajednički pristup i protiv je "različitih brzina". Otpor prije svega dolazi iz Poljske ali i drugih zemalja istočne Evrope. No, skandinavske i baltičke zemlje imaju, posebno zbog povećane prijetnje iz Rusije, veliki interes da se pitanja zajedničke evropske odbrane brzo riješe.

EU je jedinstvena i kada se radi o politici prema Donaldu Trumpu i odbacuje nove pregovore oko Pariškog sporazuma. Zapanjujuće je mirno i kada se radi o dežurnoj kriznoj temi - migrantima. Nema napretka u pogledu zajedničkog zakona o azilu a posebno ne po pitanju preraspodjele izbjeglica. Pa ipak pitanje migracija je, kako trenutno izgleda, dovedeno pod kontrolu. I dalje se radi na saradnji sa zemljama iz kojih dolaze izbjeglice ili tranzitnim zemljama kao što je Libija. Načelni spor je pri tome gurnut u stranu.

Brexit kao desert

Brexit će biti služen kao desert na večeri šefova vlade EU u četvrtak uveče. Theresa May i njene kolege će predstaviti plan izlaska Velike Britanije iz EU. Od britanske premijerke se očekuje da napravi barem jedan konkretan prijedlog o tome kako zamišlja uzajamno rješenje za građane EU koji žive u Velikoj Britaniji, odnosno za Britance koji žive u zemaljama EU. To je tema koja se nalazi na vrhu dnevnog reda.

Jedan visoki diplomata ukazuje da ne treba očekivati puno od samita ukazujući da se neće govoriti o detaljima, mada su oni najvažniji. Recimo, koji je krajnji rok za Brexit, koji sudovi odlučuju u slučaju spora, koja pravila važe za članice zajedničke familije...

Theresa May ni u kojem slučaju nije spremna da prizna presude Evropskog suda jer konačno Velika Britanija spada u "treće zemlje". Već samo taj aspekt sadrži veliki konfliktni potencijal. Detalji oko toga bi narednog ponedjeljka trebali izaći u javnost.

Poker oko britanskog nasljeđa

Sasvim je sigurno da ni ovaj samit neće proći bez kockanja i svađe. Povod tome bi moglo biti i određivanje lokacija za EU-agencije, koje će biti povučene iz Velike Britanije nakon Brexita. Tako se Beč, Barcelona i Budimpešta bore da postanu novo sjedište Agencije za lijekove, koja zapošljava 890 saradnika. Postati sjedište takve ustanove ne donosi samo prestiž već i pare a unaprjeđuje i infrastrukturu. Njemačka je nominovala Bonn kao sjedište za neku od evropskih agencija - zapravo skoro svaka zemlja članica ima gradove kandidate. Isto važi i za Agenciju EU za nadzor banaka. Frankfurt kao finansijska metropola smatra sebe predestiniranim za tu instituciju. Ali kandidovali su se i Pariz i Milano. Tu će biti dosta nadmetanja i borbe oko britanskog nasljeđa nakon Brexita.

Šefovi država i vlada EU na ovom samitu žele utvrditi proceduru za donošenje odluka. A one bi se trebale donositi kao na takmičenju za pjesmu Evrovizije. U prvoj rundi, tako reći polufinalu članovi raspolažu sa ukupno 6 glasova koje mogu da dodijele u korist tri grada a onda tri pobjednika ulaze u finalni krug glasanja. Ali već sam prijedlog je jako sporan. Očekuje se i da će se istočnoevropske zemlje udružiti i izvoditi taktičke manevre. Ta borba unutar evropske braće i sestara bi u noći samita mogla koštati najviše vremena.