Salkić o koroni u BiH: „Svi smo odgovorni“

DW: Vi ste na samom početku pandemije objavili video u kojem ste govorili, između ostalog, o tome koliko je važno da se građani pridržavaju mjera donesenih od strane nadležnih organa u cilju suzbijanja pandemije. Vrlo brzo nakon toga ste govorili o dvije realnosti koje postoje u BiH: jednoj u kojoj rade ljekari, drugoj izvan kapija bolnica. Kako trenutno izgleda realnost u kojoj rade ljekari?

Salkić: Naravno, da je realnost i dalje različita. BiH je druga u zemlja u Evropi po broju ljekara na 1000 stanovnika – ali druga od natrag. Jedino Albanija ima manji broj ljekara od nas. Sve to u kontekstu zdravstvenog sistema, koji je i prije pandemije bio na klimavim nogama. Sada, preko 1,5 godinu od početka pandemije imate zdravstvene radnike koji su svakodnevno i u kontinuitetu izloženi značajnom povećanju radnih aktivnosti na zbrinjavanju oboljelih, posebice u bolničkoj zaštiti, a sve u kontekstu permantnenog nedostatka osoblja. Rezultat svega toga je zamor, burn-out i jedna tiha apatija, čije konačne posljedice tek treba da vidimo.

Takođe nam u zadnjim mjesecima stižu svi oni pacijenti koje zbog neprekidnih i sve jačih valova pandemije nismo mogli da zbrinemo, te sada viđamo zapuštene pacijente koji trebaju značajno više medicinske njege nego da su zbrinuti na vrijeme.

Sve dok sami ne nastradamo

Kako tumačite ovu drugu realnost o kojoj ste govorili, u kojoj građani čak ni nakon tako velikog broja oboljelih i preminulih često i dalje ne poštuju ni najosnovnije mjere? Kod njih se uočava nenošenje ili nepravilno nošenje maski, nepoštivanje distance, olako shvatanje testiranja i samoizolacije nakon što neko od njihovih kontakata bude pozitivno testiran, itd...

Kao i svaka druga nevidljiva, neopipljiva opasnost, tako je i pandemiju teško većini ljudi u cijelosti percipirati kao stvarnu opasnost. Sve dok ne nastradamo mi ili neko od naših najbližih – tek onda se sve okrene naopako. Ljudi vole komfor i nesmetan životni tok, a ova pandemija po svojoj prirodi ima tendencu da nas sve liši mnogih stvari koje smo do juče shvatali zdravo za gotovo. Moramo razumjeti i da sve ovo skupa dugo traje, te da je i građanstvo psihološki iscrpljeno.

Svemu ovome vrlo značajan doprinos daju društvene mreže i Internet, gdje se nemilice objavljuju i propagiraju članci i multimedijski zapisi, koji daju eklatantno pogrešne i zavodeće podatke lukavo zapakovane tako da daju iluziju kvalitetnog naučnog znanja. Vrlo je teško nekada čak i medicinski obrazovanim ljudima odvojiti laž od istine jer to zahtijeva ozbiljan trud i vrijeme.

Tragičnim smatram da populacija ne vjeruje institucijama i etabliranim ekspertima, ali je spremna da povjeruje u opskurne članke sa portala koji zarađuju na osnovu većeg broja posjetilaca, a što je često i njihov jedini motiv. 

Elementarna nepogoda

Kako procjenjuje odgovor bh. vlasti? U kojoj mjeri je adekvatan postojećem stanju?

Vrlo je teško u zemlji poput BiH imati adekvatan odgovor institucija na bilo kakav problem, a kamoli na pandemiju. Naravno, ovo je posljedica političkog uređenja zemlje u koje ne bih ulazio. COVID-19 ne poznaje političko uređenje, nije ga briga za granice, niti za bilo koje druge političke ili birokratske granice i ograničenja koje su postavili ljudi. Neumitno će se širiti ako se ne sluša struka i to je ono što se i desilo u BiH, Engleskoj, Indiji, Južnoj Africi, Brazilu…ne možete pregovarati sa elementarnom nepogodom, a to ovo upravo i jeste.

Šta je po Vašem mišljenju doprinijelo gubljenju povjerenja kod građana kada je riječ generalno o odnosu prema pandemiji koronom?

Jedan od bitnih faktora je sama činjenica da imamo posla sa nepoznatim virusom, te je medicina dosta saznavala u hodu, u toku same pandemije. Kao rezultat toga imali smo vrlo česte promjene stavova i preporuka, što je ljutilo građane i izazivalo revolt. Znate, kada poletite avionom i kada Vam pilot kaže da ćete se vratiti na aerodrom jer postoje problemi sa motorom, ne ljutite se na pilota što misli na Vašu sigurnost – jednostavno okolnosti su se promijenile i pilot postupa u skladu sa njima misleći na Vašu sigurnost.

Drugi bitan faktor je svakako i odgovor institucija na pandemiju opet sa nerijetko kontradiktornim preporukama, kao i nekonzistentnim preporukama između pojedinih regiona.

Treće tu je i strah od lockdown-a koji je mnogima teško pao i ekonomski i psihološki, sa rezultatima koji su bili varijabilni, ali u pravilu ekonomski loši. Ljudi se boje za egzistenciju, tako da je ovaj strah razumljiv.

Rekli ste na početku pandemije da je ključ u kooperaciji između vlasti, zdravstvenih radnika, građana, medija, ... Je li BiH pala na ovom ispitu? Ako jeste koga smatrate najodgovornijim?

Pa mislim da naše brojke govore o tome da smo katastrofalno podbacili. I odgovorni smo svi – ne aboliram nikoga – kooperacija zahtijeva angažman sviju koje ste nabrojali, a isti je bilo insuficijentan, čak na momente i usmjeren u suprotnom smjeru.

Snažna antivakserska kampanja

Početak vakcinacije u BiH je, poznato je iz kojih razloga, kasnio u odnosu na druge europske zemlje. No sada, prema zvaničnim podacima, vakcina ima, desetine hiljada čak i propadaju zbog isteka roka, BiH je posljednja u regionu po broju vakcinisanih. Čime objašnjavate nedostatak interesa kod jednog dijela građana za vakcinisanje?

Društvene mreže i snažna antivakserska kampanja, kao i nedostatak snage države da implementira imunizacijske mjere od značaja za javno zdravstvo su dva osnovna razloga. Takođe je bitan razlog i ovo kašnjenje, te primjena vakcina iz donacija – moram reći da u razgovoru sa građanstvom često čujem primjedbe da su vakcine donirane umjesto kupljene, te da je kvalitet upitan, a i da se u BiH doniraju vakcine koje niko neće – ovo je pravi i iskreni puls građanstva. Na kraju, vidimo iz medija da su gužve pred vakcinacijskim punktovima samo kada dođu vakcine od jednog proizvođača, da sada ne spominjem imena – to je ključni parametar kojeg treba uzeti u obzir.

Bolje bilo kakva vakcina nego nikakva

BiH nažalost u odnosu na druge zemlje bilježi veliku smrtnosti usljed posljedica od zaraze virusom korona. Čime to objašnjavate?

Mislim da sam djelimice odgovorio na ovo u prvom pitanju – naš zdravstveni sistem sa ovim brojem zdravstvenih radnika vrlo teško može amortizovati pojačane prilive bolesnika u bolnice. Jednostavno nas nema dovoljno da pružimo primjerenu njegu.

Što se tiče narednog perioda, ja bih iskreno kao nikada do sada volio da me vrijeme i događaji demantuju, ali se bojim da ćemo zbog same prirode delta soja, te niske stope imuniziranosti imati sličnu, ako ne i goru situaciju. Sve vakcine štite od teških oblika i respiratora, to je iznimno bitno da se stalno ponavlja. Ovu zimu je za svakoga bolje dočekati sa primljenom bilo kakvom vakcinom nego sa nikakvom. Uzmite u obzir i činjenice koje sam naveo u odgovoru na Vaše prvo pitanje da su zdravstveni sistem i zdravstveni radnici već iscrpljeni sa prva 3 vala pandemije i imamo vrlo nepovoljnu situaciju sa kojom ulazimo u jesen i zimu.

Prof. dr. Nermin Salkić je predavač na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu