Sajam u Hanoveru u znaku nestašice energije i radne snage

Sajam u Hanoveru  jedan od najvećih svjetskih sajmova, počinje u nedjelju (16.aprila) - skoro 75 godina nakon što je prvi put održana izložba industrijske tehnologije. Prvobitno su ga u narodu zvali „sajam ribljih sendviča" jer su taj sendvič dobijali svi koji su kupili kartu. Godine 1947. bili su izloženi predmeti poput pisaćih mašina, proteza i dečijih kolica na rasklapanje.

Od tada se mnogo toga promenilo. Ove godine će više od 4.000 izlagača iz 63 zemlje u Hanoveru predstaviti najnovije tehnologije iz elektro, digitalne i inženjerske industrije.

Ovogodišnji sajam održava se u vrijeme nestašice energije i radne snage i u vrijeme kada industrijski igrači nastoje da iskoriste više digitalizacije dok se udaljavaju od fosilnih goriva. Proizvodnja bez emisija CO2, vještačka inteligencija, tehnologija vodonika i Industrija 4.0 neke su od glavnih tema ovogodišnjeg sajma, koji je nazvan „Rješenja za umreženu i klimatski neutralnu industriju".

„Samo povezivanjem tih tehnologija će biti moguće obezbijediti prosperitet na održiv način. Istovremeno treba raditi na ublažavanju klimatskih promjena", rekao je dr Johen Kekler, predsjednik upravnog odbora kompanije "Deutsche Messe”, koja je organizator sajma.

Industraija u Metaverzumu

Industrija 4.0 ili ideja o stvaranju „pametnih" i međusobno povezanih industrijskih proizvodnih sistema koji se u velikoj mjeri oslanjaju na automatizaciju, postaje sve važnija od 2011. godine. Taj termin tada je prvi put javno predstavljen na sajmu, kao dio tehnološke strategije njemačke vlade. Na ovogodišnjem sajmu će biti predstavljene tehnologije vještačke inteligencije i virtuelne realnosti, uključujući i prve industrijske naočare na svijetu za Metaverse i industrijskog robota koji reaguje na prirodni ljudski govor dok obavlja svoj posao.

Više od 300 kompanija iz 25 zemalja na sajmu će predstaviti svoja rješenja u vezi sa zelenim vodonikom, za kojeg se mnogi nadaju da će moći da ponudi alternativu fosilnim gorivima koja zagrijevaju Zemlju. Teške industrije ,poput proizvodnje čelika i cementa, zahtijevaju ekstremnu toplotu i stoga im je potrebna velika količina energije, koja se često dobija od uglja.

„Da bi Njemačka [...] ispunila svoje međunarodne obaveze prema Pariskom sporazumu, vodonik treba da postane opcija za dekarbonizaciju", navodi savezna vlada u svojoj nacionalnoj strategiji za vodonik. Ona uključuje planove za uvoz zelenog goriva od partnera u inostranstvu. Ali održivo proizveden („zeleni") vodonik je i dalje skup i dugo se čeka na njegovu isporuku, zbog čega ga neki nazivaju „šampanjcem energetske tranzicije".

Industrijske ambicije Indonezije

Većina izlagača je iz Njemačke, Kine, Italije, Turske, Sjedinjenih Američkih Država, ali i Indonezija sve više dobija na snazi. Na ovogodišnjem sajmu Indonezija će preuzeti ulogu zemlje partnera. To je bilo u planu još 2020. godine, kada je sajam otkazan zbog pandemije korona-virusa.

Danas je Indonezija četvrta zemlja u svijetu po broju stanovnika i najveća ekonomska sila u regionu ASEAN (Asocijacija zemalja jugoistočne Azije). Pod motom „Making Indonesia 4.0", zemlja će koristiti svoju platformu da pokaže rastuću stručnost i ambicije u oblastima digitalizacije i industrijalizacije. Indonezija ima za cilj da bude jedna od deset najvećih svjetskih ekonomija do 2030. godine.

„Mi pravimo sve vaše Erbas helikoptere u Indoneziji", rekao je Arif Havas Oegroseno ambasador Indonezije u Njemačkoj na konferenciji za novinare u Hanoveru uoči otvaranja sajma. "Malo ljudi to zna."

Ovogodišnji industrijski sajam u nedjelju će otvoriti njemački kancelar Olaf Šolc i predsjednik Indonezije Joko Vidodo. Prije deset godina, bivša kancelarka Angela Merkel otvorila je sajam sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Globalni industrijski igrači danas imaju problem da se prilagode poremećajima u lancu snabdijevanja i velikim promjenama na energetskom tržištu, koje je pruzrokovala ruska invazija na Ukrajinu u februaru 2022. godine. To je dovelo do drastičnog povećanja troškova i u mnogim kompanijama usporilo vrijeme proizvodnje.

Kao i prošle godine, ruske kompanije nisu pozvane na sajam. Kancelar Šolc je prošlogodišnji sajam iskoristio kao platformu za osudu Rusije, obećavši podršku industrijskom sektoru.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu