"Rušizam": Ukrajinska kovanica za ruski fašizam

Od početka ruskog napada na Ukrajinu, riječ „rušizam" je postala dio svakodnevnog vokabulara u Ukrajini. Građani, mediji i političari koriste je da bi povukli paralele između aktuelnog rata i Drugog svjetskog rata. „Rušizam je riječ, koja će ući u istorijske udžbenike", objavio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski krajem aprila. Sada je ukrajinski Parlament prvi put definisao taj pojam. U rezoluciji koja je usvojena 2. maja kaže se da je „rušizam" – „ruski fašizam". Ta riječ ipak nije nova – upotrebljavali su je i ranije i to ne samo u Ukrajini.

Riječ je nastala prije nekoliko godina među novinarima u postsovjetskom prostoru kao fuzija dvije riječi, najčešće engleske verzije "Russia" (Rusija) i "Fascism" (fašizam). To je takozvani portmanto - izraz koji je dobio ime po francuskom nazivu za kofer od dva odvojena dijela i označava spajanje dvije zasebne riječi. U Sovjetskom Savezu „fašizam" je bio sinonim za nacional-socijalizam, pa je i u svim državama nastalim raspadom Sovjetskog Saveza do danas tako.

Na Zapadu se fašizam najčešće upotrebljava za Musolinijev režim koji se nametnuo u Italiji dvadesetih godina prošlog vijeka.

Poslije aneksije Krima 2014. „rušizam" je u Ukrajini sve češće u opticaju. Sergij Plohi, profesor na Harvardu i stručnjak za ukrajinsku istoriju kaže: "U ukrajinskom društvu tražilo se podesno ime za agresora”.

Ukrajinski Parlament o „rušizmu"

Rezolucija Vrhovne rade Ukrajine napisana je na dvije stranice. Na njima se opisuje „rušizam kao vrsta totalitarne ideologije i prakse". Dodaje se da je on osnova režima, koji se u Rusiji učvrstio pod predsednikom Vladimirom Putinom. Parlament u Kijevu pod tim pojmom podrazumijeva i „ruski šovinizam"  i „imperijalizam", kao i „nasljeđe  „komunističkog režima SSSR-a i nacionalsocijalizma”.

Ukrajinski parlamentarci smatraju da „rušizam" u prvom redu znači „sistematsku povredu ljudskih prava i osnovnih sloboda”, "kult nasilja i militarizma”, "kult ličnosti vođe i sakralizaciju državnih institucija”, "veličanje Rusije i Rusa i za račun nasilnog ugnjetavanja i / ili negiranja postojanja drugih naroda”. Posljednja tačka se odnosi vjerovatno na rusku propagandu koja ponavlja da ne postoji samosvojni odnosno autohtoni ukrajinski narod.

Sličnosti „rušizma", fašizma i nacizma

„To je originalan korak, neuobičajen, i vjerovatno je iznenadio mnoge istoričare i novinare", kaže Andreas Umland, stručnjak za Ukrajinu pri Štokholmskom centru za istočnoevropske studije. On kaže da je moguće da ima smisla da se takva rezolucija usvoji u parlamentu, jer se formira pojam koji uzima u obzir ruske posebnosti i omogućava da se prevaziđe poređenje sa njemačkim nacionalsocijalizmom, jer, kako kaže Umland, to poređenje nije uvjerljivo. „Njemački fašizam je bio nešto posebno, nešto specifično njemačko".

Martin Šulce Vesel, istoričar i stručnjak za istočnu Evropu na minhenskom Univerzitetu Ludvig Maksimilijan, smatra da je pojam primjeren: „To je politička odluka ukrajinskog Parlamenta da tako nazove Rusiju, to je u ratu potpuno razumljivo". On je dodao da je oznaka izabrana „umješno, jer ističe postojeće sličnosti sa fašizmom, ali u isto vrijeme naglašava ruske specifičnosti". Šulce Vesel kaže da u sličnosti spadaju „odnos prema vođi, kult ličnosti i u određenom smislu militarizam".

Gdje su razlike?

Razlike između „rušizma" i fašizma (odnosno nacionalsocijalizma) Šulce Vesel vidi u tome što u nacionalsocijalističku ideologiju spada antisemitizam. Njemački publicista i dobar poznavalac Ukrajine Vinfrid Šnajder-Deters takođe smatra da u Rusiji nije raširen antisemitizam. Prema njegovom mišljenju, „ruski fašizam" je alternativni izraz za „putinizam". Jer, kako dodaje Vinfrid Šnajder-Deters, „Putinizam je i fašizam, kao jedna od brojnih varijanti italijanskog originala".

Andreas Umland ukazuje na još jednu razliku: „Nauka polazi od toga da je fašizam revolucionarna ideologija, kojoj je stalo do preoblikovanja, novog rođenja cijele zemlje. To se ne odnosi na Rusiju". On objašnjava da je to povezano sa činjenicom da je Putin, za razliku od Hitlera, predstavnik starog režima. Šef Kremlja je prema Umlandu „funkcioner sovjetskog režima, koji svoj pogled upire u prošlost, a ne toliko u budućnost".

Može li „rušizam" biti krivično djelo?

Ukrajinska Vrhovna rada je osudila „rušizam" i namjerava da apeluje na druge međunarodne organizacije, vlade i parlamente da učine isto. Time ukrajinski parlamentarci ne žele samo da „podsjete svijet na ruske zločine"  već žele kasnije i da izvedu rusko rukovodstvo pred lice pravde.

Stručnjaci ne mogu da kažu da li će se pojam „rušizam" proširiti svijetom i biti priznat. Martin Šulce Vesel podsjeća da su za međunarodno pravo relevantni samo međunarodno definisani zločini, kao što je zločin protiv čovječnosti.

Vinfrid Šnajder-Deters to formuliše ovako: „Ovdje je potpuno svejedno da li je kasifikacija ‚putinizma` kao ‚fašizma` (ili ‚nacizma`) naučno utemeljena ili ne, sve dok u Ukrajini traje ‚Putinov rat` radi se o publicističkom dejstvu tog pojma". On dodaje da politikolozi i istoričari mogu da se pobrinu za naučnu ocjenu kasnije – poslije rata.

ARD-Tagesschau/dd

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu