Russland Oligarchen

Da li poznajete Vladimira Lisina? Ako ukucate njegovo ime na internetu, dobićete 5.500 rezultata. Nije mnogo za nekoga ko važi za najbogatijeg Rusa. Prema magazinu "Forbes" Lisinovo bogatstvo je u ovoj godini procijenjeno na 24 milijarde američkih dolara. Široj javnosti je 55-godišnji šef metalurškog kombinata NLMK nepoznat kako u Rusiji tako i u inostranstvu. Lisin ne daje izjave za medije i djeluje radije iz pozadine. Ne odaje političke ambicije, baš kao i većina oligarha u današnjoj Rusiji.

Jedini izuzetak jeste Mihail Prohorov. Sa oko 18 milijardi dolara on je broj tri na "Forbsovoj" listi najbogatijih Rusa. Ljetos je izabran za šefa liberalno-konzervativne partije "Pravedna stvar" i time je namjeravao da učestvuje na parlamentarnim izborima 4. decembra. Sredinom septembra, zbog jednog internog spora, iznenada je dao ostavku i partiju nazvao "marionetom" Kremlja. U međuvremenu je Prohorov nestao sa političke bine. 

"Lekcija Hodorkovski"

Bogati biznismeni poput Lisina ili Prohorova u Rusiji se nazivaju "oligarsima". Njihov broj se u posljednje dvije godine utrostručio. Prema "Forbsu" u Rusiji u međuvremenu živi 101 "dolarski milijarder". 90-ih godina su oligarsi imali veliki uticaj na politiku, ali ta vremena su odavno prošla.

Ruski najbogatiji muškarci su naučili iz "lekcije Hodorkovski", kaže Sergej Aleksašenko, bivši zamjenik ruske Centralne banke, koji danas predaje na moskovskom Ekonomskom fakultetu. Mihael Hodorkovski, prije deset godina najbogatiji Rus, sukobio se sa bivšim predsjednikom Vladimirom Putinom. Naftni milijarder je javno kritikovao Kremlj zbog rasprostranjene korupcije. Kratko nakon toga je Hodorkovski uhapšen i osuđen zbog utaje poreza, njegov naftni gigant "Jukos" je uništen. Uprkos kritici Zapada do danas je u pritvoru.

I oligarsi Boris Beresovski i Vladimir Gusinski, 90-ih godina među najmoćnijima u Rusiji, odavno su izgubili uticaj. Obojica su posjedovali medijske imperije, kritikovali Putina i danas žive u inostranstvu. Preostali oligarsi u Rusiji su shvatili da je beznadežno izazivati Kremlj, jer to samo ugrožava poslovne interese, kaže Aleksašenko. "Danas oligarsi rade zajedno sa vladom, svoju ulogu lobista obavljaju iz pozadine".

Opozicija upozorava na špijune

Iako oligarsi imaju danas manje uticaja, njih ne treba podcjenjivati, smatra ruski opozicionar Boris Nemcov, zamjenik premijera u vrijeme Borisa Jeljcina. On se pita: "Ako oligarsi Putinovoj partiji "Jedinstvena Rusija" daju novac, zar to nije uticaj?"

Nemcov kaže da su baš zahvaljujući Putinu mnogi oligarsi uznapredovali. "Neki od njih će sada postati uticajni milijarderi, a oni su nekada služili zajedno sa Putinom u Njemačkoj ili su sa njim zajedno radili dok je bio zamjenik gradonačelnika u Sankt Petersburgu. Posebno su špijuni postali "bogati ljudi". Imena koje spominje u tom kontekstu, su manje poznata: Timčenko, Čemesov ili Rotenberg.

Oligarsi više nisu bauci

I Mihael Vinogradov, šef fondacije "Poltika Petersburga" smatra da se promijenio odnos između oligarha i državne vlasti od 90-ih godina. Državna preduzeća poput "Gasproma" potisnula su privatne firme i one određuju ton. S druge strane oligarsi nemaju uticaja na vodeći duo Putin-Medvedev. I o odnosima moći u strategijski važnim regionima Rusije najčešće se odlučuje bez oligarha, kaže Vinogradov.

Iako Kremlj ograničava uticaj oligarha, više ih ne posmatra kao bauke. Kako država u međuvremenu laska oligarsima, jasno se moglo vidjeti krajem augusta. Predsjednik Dmitrij Medvedev je predložio da se milijarderi pošalju u škole. Tamo bi najbogatiji Rusi trebalo učenicima da ispričaju svoju "uspješnu priču".

Autori: R. Goncharenko / J. Winogradow / I. Ivanović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić