Ruski hakeri haraju

Ruski hakeri su ponovo u udarnim vijestima. Aktuelna kriza u Kataru je možda izazvana jednom lažnom viješću koju su Rusi podmetnuli državnoj novinskoj agenciji Katara, prenio je CNN pozivajući se na FBI. Više zemalja regiona je poslednjih dana prekinulo diplomatske odnose sa tim emiratom u Persijskom zalivu. A samo nekoliko sati prije toga, nova otkrića o predsjedničkim izborima u SAD su uzburkala javnost. Jedan američki medij je objavio jedan povjerljiv papir tajne službe NSA, prema kojem je ruska vojna tajna služba pokušala da startuje kiber-napad na najmanje jednog američkog proizvođača softvera sa registraciju birača.

„Slobodni umjetnici"

Takvi izvještaji su veliki uspjeh za ruske hakere, kaže Andrej Soldatov. „Ono što zaista znaju, jeste da postignu da se o njima priča", kaže ovaj stručnjak za DW. On je glavni urednik ruskog internet-portala Agentura.ru koji se bavi temama kao što su tajna služba, špijunaža i terorizam. Povećanje uticaja Moskve na javnost je jedini rezultat hakerskih aktivnosti na izborima u SAD i nedavno u Francuskoj. „Njima uspijeva da Rusiju prezentiraju kao zemlju koja može da se umiješa u evropske i druge izibore", kaže Soldatov, „a mnogima u Rusiji se to sviđa".

Rusija stalno demantuje optužbe da se njeni hakeri miješaju u izbore širom svijeta. Na državnom nivou se to ne radi, ponovo je rekao predsjednik Vladimir Putin u jednom razgovoru sa novinarima od početka juna. Šef Kremlja je ipak priznao da možda ima „patriotski raspoloženih" hakera koji smatraju da „daju svoj doprinos" borbi protiv kritičara Rusije. Hakeri su neka vrsta „slobodnih umjetnika" koji kad se ujutro probude, pročitaju nešto o međudržavnim odnosima pa postanu aktivni, rugao se Putin.

Nekoliko ljudi na državnom nivou kontrolišu akcije

Soldatov o takvim izjavama kaže da je sistem u stvarnosti komplikovan i ipak efikasan:„Ima nekoliko ljudi na najvišem državnom nivou, koji taj rad (hakera) koordinišu, kao i grupa neformalnih aktera, kaže ovaj stručnjak; „to mogu biti PR-agencije ili jednostavno grupe ljudi koji se ništa ne dogovaraju sa različitim kancelarijama, već rade direktno sa Kremljom". A to ih, kaže, čini bržim i fleksibilnijim.

„Pošto ti ljudi nisu dio državne birokratije, ne mogu da snose odgovornost kao predstavnici države". Prema riječima Soldatova, tu metodu je Rusija početkom ovog vijeka u unutrašnjosti zemlje uspješno testirala u borbi protiv opozicionih i kritičkih novinara. Kasnije je Moskva, veli, takve akcije prenijela i u inostranstvo, na primjer, u proljeće 2007. u kiber-napadu na vladine strukture u Estoniji. Odgovornost za to su preuzeli aktivisti omladinskog pokreta „Naši" odanog Kremlju.

U službi tajnih službi

Snaga ruskih hakera je mješavina naslijeđa Sovjetskog saveza i moderne državne politike Rusije, rekao je Soldatov na jednom predavanju u Berlinu. SSSR je, prema njegovim riječima, obrazovao „najviše inženjera širom svijeta". Posle raspada sovjetskog carstva su se, kaže ovaj stručnjak, oni pobrinuli za to da ruska IT-branša postane jedna od najboljih na svijetu. Ti ljudi su, prenosi Soldatov, poput mnogih Rusa imali osjećanje da ih je 90-ih godina „Zapad prevario". A to je, dodaje on, bilo plodno tlo za za one hakere koji su se stavili u službu tajnih službi.

Poslije ruske aneksije Krima 2014 situacija se, tvrdi Soldatov, još jednom promijenila. On kaže da postoji tješnja saradnja ne samo između kriminalnih hakera i tajnih službi, već i između državnih struktura i IT-branše. U klimi straha i mobilizacije IT branša nije u stanju da kaže „ne" kada je tajne službe zamole da izvede neke osjetljive poslove kao što su takozvani DdoS-napadi (blokade internet-službi većim brojem poziva).

Evo u čemu je efekat ruskih hakera

Nerijetko hakeri mogu da budu i patriotski motivisani a država to koristi, kaže Soldatov. Kao paradni primjer ovaj stručnjak navodi događaje iz 2002. u sibirskom Tomsku koji je jedno od glavnih ruskih IT-uporišta. Studenti tamošnjeg renomiranog univerziteta su na svoju inicijativu onesposobili jedan internet-sajt koji je širio informacije islamskih boraca na sjevernom Kavkazu. Ruska tajna služba FSB je, kako kaže Soldatov, pohvalno saopštila da su hakeri izvršili „svoju patriotsku obavezu i tada je Kremlj to otkrio za sebe."

I pored porasta uticaja ruskih hakera širom svijeta, Soldatov ne vidi strateški interes u njihovim aktivnostima. Moskva, kaže, djela taktički i pokušava da iskoristi određene situacije. No, ipak, kako dodaje, postoji „neka vrsta zajedničkog rezultata". „Efekat ruskih hakera se satoji u tome da oni u Evropi hoće da stvore utisak beznađa i nepovjerenja". A to je, kaže Soldatov, nešto na šta se rusko društvo već naviklo.