Ruski dronovi u lovu na civile

Volodimir Kindrat i njegova žena Ljubov ne mogu da zaborave zvuk drona koji se približava. To prijeteće zujanje su 7. februara slušali čitavog dana. Skoro su se navikli na to, a onda su dva drona natovarena eksplozivom napala njihovu kuću.

„Video sam kako dronovi pogađaju našu garažu“, priča Volodimir Kindrat. Vrata garaže i porodični automobil su pritom teško oštećeni.

„Izgledalo je kao da vojnici igraju kompjutersku igru". Tako Ljubov opisuje napad. „Ali u stvarnom životu“, upada joj Volodimir u riječ. A ona dodaje: „I sa živim ciljevima.“

Napadi dronovima na civile

Poslije ovog šoka Kindratovi su zajedno sa odraslom ćerkom pobjegli iz Berislava, varoši na jugu Ukrajine.

Između septembra 2023. i jula 2024., Berislav je bio izložen nečuvenoj seriji ruskih napada dronovima. U tom periodu ukrajinske vlasti zabilježile su više od 120 napada u kojima je 16 ljudi ubijeno, a povrijeđeno ih je više od 130. Prema tim podacima, svi su bili civili.

Investigativni tim Dojče velea (DW) nekoliko mjeseci je ispitivao mnoštvo izvještaja i javno dostupnih informacija. Dvije nevladine organizacije su pritom pomagale timu pri analizi podataka: Projekat Eyes on Russia, koji je osnovao britanski Centre for Information Resilience, kao i Ukrajinski arhiv (Ukrainian Archive) njemačke nevladine organizacije Mnemonic.

Tim nije mogao da istražuje u samom gradu. Zbog stalne opasnosti ukrajinska policija je zabranila pristup. Međutim, analiza podataka kao i razgovori sa svjedocima ukazuju na to, da je moguće da su ruski vojnici sistematski upotrebljavali dronove protiv civila.

Većina stanovnika je pobjegla

Berislav se nalazi na sjevernoj obali Dnjepra, u blizini Hersona. Ubrzo nakon invazije u februaru 2022. ruske snage su zaposjele grad Herson i okolna naselja, među kojima je bio i Berislav. U jesen 2022. ukrajinska vojska je preotela to područje, a ruske trupe su morale da se povuku na drugu obalu Dnjepra.

Od tog trenutka počeli su masovni ruski napadi na Berislav, granatiranjem, navođenim bombama i dronovima. Veliki dio grada je razoren i najveći broj od nekada 11 000 stanovnika je pobjegao. Ostali su uglavnom stariji ljudi.

FPV-dronovi kao oružje

Broj napada dronovima u Berislavu je naglo porastao u jesen 2023. Pritom su najčešće korišćeni takozvani FPV-dronovi (FPV, first person view, pogled iz prvog lica), natovareni eksplozivom.

Te dronove su na početku koristili uglavnom piloti-amateri. Imaju kameru. Uz pomoć specijalnih naočara ili monitora, pilot prati let u realnom vremenu. Tako se može posmatrati cilj iz blizine i usmjeriti dron s većom preciznošću.

Broj takvih dronova se tokom 2023. naglo povećao na obje strane. „U svakom trenutku na nebu iznad Ukrajine vjerovatno operišu na desetine hiljada FPV-dronova“, objašnjava Semjuel Bendet iz programa studija Rusije američkog trusta mozgova Center for Naval Analyses.

Pilot može da izbaci eksplozivni teret na cilj ili da dron usmjeri na njega.

Dronovi koji love ljude

I Džuen, saradnik humanitarne organizacije World Central Kitchen, koji je dopremao hranu u Ukrajinu, ima neprijatno iskustvo s dronovima. On ne želi da mu se prezime objavi. U januaru ove godine dovezao je pomoć u Berislav. Na povratku iz grada iznad njegovog vozila se pojavio dron. „Ne znam koliko dugo me je dron lovio. Strašno sam se uplašio“, ispričao je on za DW.

Dva francuska saradnika švajcarske humanitarne organizacije HEKS ubijena su 1. februara u napadu drona u Berislavu. Četiri saradnika su ranjena. Jedan od preživjelih je izjavio da su ih „dronovi lovili“.

Organizacija je saopštila da je jedno od dva vozila napao dron, iako su vozila bila vidljivo označena kao dio humanitarnog konvoja. Kada su saradnici požurili da pomognu ljudima u napadnutom vozilu, dronovi su napali i njih. I drugi svjedoci govore o sličnoj praksi koja se zove „Double Taps“, dvostruki udarac. Drugi napad se usmjeri na ljude koji prvi pritrče u pomoć.

„FPV-dronovi nikada ne iščezavaju, stalno lete nad gradom“, kaže Valerij Bjelij, zamjenik šefa okružne policije u Berislavu. Sreli smo ga u selu koje je izvan dometa dronova. On je tu izrazio strašnu sumnju: „Oni vježbaju na Berislavu, treniraju na civilima“. On kaže da su njegovi saradnici već više puta bili izloženi napadima dronova kada su htjeli da pomognu žrtvama, ili da dokumentuju napade.

Vojni i civilni ciljevi

Međunarodno humanitarno pravo zabranjuje ciljane napade na civile. I zapovjednici i obični vojnici su dužni da razlikuju vojne i civilne ciljeve. Oni moraju da „preduzmu sve moguće mjere da bi šteta za civilno stanovništvo bila što manja“, kaže britanski advokat Vejn Džordaš koji se specijalizovao za slučajeve ratnih zločina i savjetuje ukrajinsko pravosuđe. „Dronovi nisu izuzetak“, kaže on.

Džordaš naglašava da bi kod preciznog oružja kao što su FPV-dronovi koji napadaču omogućavaju da vidi cilj u realnom vremenu, „prostor za nesrećne slučajeve, kao i za kolateralnu štetu, trebalo da bude mnogo manji“. Dodaje da postoji „mnogo jasnija polazna osnova da se zaključi kako je riječ o ratnom zločinu“ ako civilne ciljeve redovno pogađaju takvim oružjem.

Napadi s druge obale Dnjepra

Ne može nedvosmisleno da se utvrdi ko je odgovoran za napade dronovima. DW je na osnovu prosiječnog dometa i mogućeg pravca odakle su vjerovatno lansirani, mogao da lokalizuje uzletišta. To su Kahovka i Nova Kahovka, koje se nalaze naspram Berislava na drugoj obali Dnjepra.

Tamo je stacionirano nekoliko ruskih jedinica, među kojima su 10. specijalna brigada, 205. motorizovana pješačka brigada i dobrovoljački bataljon BARS-33, nazvan po sovjetskom heroju iz Drugog svjetskog rata Vasiliju Margelovu.

Malo se zna o aktivnostima koje preduzima 10. specijalna brigada, koja je inače potčinjena vojnoj obavještajnoj službi GRU. Ali, poznate su pojedinosti jednog napada dronom. Tužilaštvo u Harsonu otvorilo je istragu protiv jednog pripadnika te jedinice na osnovu prisluškivanog razgovora koji je on vodio s pretpostavljenim. Tužilaštvo mu stavlja na teret da je maja 2023. u okrugu Berislav namerno napao dronom dva civila.

Navodno „nema civila" u tom kraju

U oblasti Kahovke 205. motorizovana pješadijska brigada odavno je angažovana. Na Telegramu javno priznaje nekoliko napada dronovima u Berislavu, pri čemu su najčešće mete bila vozila. „Sva su uništena“, napisao je pilot drona na toj društvenoj mreži. On tvrdi da nema civila u tom kraju. Pravnik Vejn Džordaš kaže da time taj vojnik sam sebe optužuje, pošto ne čini ništa da izbjegne civilne žrtve. Faktički „on odlučuje, da je svaki pojedinac legitimna vojna meta“.

Test novog drona

Dobrovoljački bataljon BARS-33 je od proljeća 2023. angažovan u okolini Kahoveke i Nove Kahovke. Izgleda da ta jedinica ima težište na ratovanju dronovima. U pozivu za pristupanje jedinici ona posebno vrbuje pilote za dronove.

Bataljon je osnovao Vladimir Saldo, guverner ruskih okupacionih vlasti u oblasti Harsona. Oktobra 2023. je objavio da BARS-33 ima novi dron pod nazivom „Veles".

U video-zapisu na Telegramu vide se napadi koje i tim dronovima vrše pripadnici jedinice BARS-33 u okolini Berislava.

Sankcije protiv proizvođača drona

Firma Aero-hit iz ruskog dalekoistočnog grada Habarovsk proizvodi taj dron. Firma je tesno povezana s uticajnim ruskim političarem Konstantinom Basjukom, koji podržava BARS-33. Basjuk je predstavnik ilegalno pripojene ukrajinske Hersonske oblasti u ruskom Savjetu Federacije u Moskvi i stalno reklamira dobrovoljački bataljon. I Saldo i Basjuk su pod zapadnim sankcijama.

U junu je Ministarstvio finansija Sjedinjenih Američkih Država uvelo sankcije Aero-hitu s obrazloženjem da su „ruske trupe stacionirane u Hersonu upotrebljavale dronove Veles protiv ukrajinskih ciljeva“.

Šef firme Viktor Jacenko se u jednom intervjuu hvalio sa „400 uspješnih borbenih upotreba“ dronova i dodao da sankcije neće nauditi proizvodnji. Objasnio je da je „glavna mušterija“ dobrovoljački bataljon BARS-33. Kada je firma bila suočena s rezultatima ovog istraživanja, saopštila je da „nije vojno preduzeće i da ne sarađuje s Ministarstvom odbrane“.

Bez izjave

Ne može da se nedvosmisleno utvrdi ko je naredio i izvršio napade na civile i civilnu infrastrukturu u Berislavu i okolini.

Naše istraživanje upućuje na to da bi tri navedene jedinice mogle biti odgovorne za napade. DW je zatražio izjave od ruskog Ministarstva odbrane, političara Vladimira Salda i Konstantina Basjuka, od dobrovoljačkog bataljona BARS-33, kao i od adminstratora dva kanala na Telegramu. Ali, niko od njih nije odgovorio na pitanja.

Redakcija: Matijas Belinger

Proveravanje činjenica: Birgite Šilke

Pravno savjetovanje: Florijan Vagenkneht

*ovaj članak je najprije objavljen na njemačkom jeziku