Ruska propaganda umjesto provjere činjenica

"Neviđena bujica lažnih vijesti o tome što se događa u Ukrajini ima za cilj pobuditi emocije i onemogućiti racionalno razmišljanje", napisalo je rusko Ministarstvo obrane na Twitteru, pozivajući se na web stranicu www.waronfakes.com, gdje je okupljena "skupina stručnjaka" i "novinara" koji bi trebali otkriti "najstrašnije" Fake News, odnosno lažne tvrdnje. No o čemu se radi na ovoj stranici za provjeru činjenica? Tim DW, koji provjerava činjenice, pozabavio se detaljnije ovom stranicom.

Postoje znakovi informacijskog rata protiv Rusije, pišu autori web stranice, koja je registrirana 1. marta. Internetska stranica donosi "objektivne objave" tako da građani više ne moraju biti uplašeni i u panici, piše na stranici. Članci, pod rubrikom, "Provjera činjenica" na engleskom, francuskom, španjolskom, kineskom i arapskom imaju za cilj otkriti što se zapravo događa u ratu u Ukrajini.

Zanimljivo je da u odabiru jezika ove web stranice, od svih jezika, nedostaje ruski. Dakle, ovom stranicom se želi dosegnuti međunarodnu publiku. Izvorna web stranica na ruskom jeziku i pripadajući Telegram računi su, prema istraživanju, stariji. Telegram račun je navodno od 23. februara, dakle dan prije početka rata. Prvi post se pojavio dan kasnije. Račun sada ima više od 625.000 pretplatnika i jedan je od najposjećenijih Telegram kanala u Rusiji s dosegom od više od 30 milijuna pregleda dnevno.

I ruska i engleska web-stranica i Telegram račun uveliko se promoviraju na društvenim mrežama. Na primjer, 27. februara ruski TV kanal RT citirao je "War on fakes” u objavi na Telegramu. Budući da samo ovaj kanal ima stotine hiljada pratilaca, vjerojatno je da je veći dio porasta broja pratilaca „War on Fakes" bio rezultat njihove reklame i promocije od strane drugih računa. Osim toga, u posljednje vrijeme ruska veleposlanstva, poput onog u Francuskoj, također ga promoviraju na svojim računima na društvenim mrežama, poput Twittera. 

Prijevara koju koriste ruski operateri web stranica čini se genijalnom: zapravo, autori otkrivaju lažne vijesti, također s ukrajinske strane, jer takvih tvrdnji ima i na njihovoj strani, što je, primjerice, Deutsche Welle otkrio ovdje. Međutim, kao objašnjenje provjere činjenica isporučena je ruska propaganda, kao što pokazuju dva naredna primjera.

Ruski vojnici su ubijali i civile

U jednoj "provjeri činjenica" tvrdnje da se sistem višecjevnog bacača raketa Grad, također poznat kao BM-21, koristi protiv Ukrajine, su predstavljene kao pogrešne. Pri tome je jedan prošireni video koji bi trebao pokazati upotrebu takvog oružja razotkriven kao star – s pravom. Zapravo, video iz 2021. godine objavljen je kao aktualni video, kao što pokazuje obrnuta pretraga slike. Da li takvi takve raketne sisteme koristi ruska strana, teško je provjeriti tokom aktivnog rata.

Internetska stranica "War on Fakes" uopće ne poriče korištenje takvih raketnih sistema - samo daje novu tvrdnju kao objašnjenje za provjeru činjenica: rusko Ministarstvo odbrane je više puta naglasilo da se ne koriste projektili, topništvo ili zračni napadi na ukrajinske gradove. To je pogrešno. Kako je Deutsche Welle već izvijestio, ruska vojska gađa ciljano gradove. Najmanje 406 civila je ubijeno, uključujući 15 djece, a 801 osoba je ozlijeđena, među njima 29 djece, do 7. marta, prema podacima Ujedinjenih naroda.

Rusija je započela aktualni rat protiv Ukrajine 24. februara

Web stranica također koristi još jednu "provjeru činjenica" kako bi rusku stranu rata predstavila u boljem svjetlu: u tom članku se analizira tweet novinarke britanskog Timesa Larise Brown. Dana 25. februara podijelila je video na kojem je muškarac, koji se u suzama oprašta od supruge i djeteta, prije nego što uđe u autobus. Brown je uz to napisala da se te scene događaju širom Ukrajine jer je ukrajinski ministar obrane naložio da muškarci u dobi između 18 i 60 godina ostanu u zemlji kako bi branili Ukrajinu. Post dakle pruža dojam da se čovjek oprašta od obitelji, koja bježi od rata u Ukrajini.

Autori "War on Fakes" otkrivaju da je podijeljeni video zastario i da se tiče ljudi iz separatsističke oblasti Donjeck. U Rusiju su krenuli 21. februara, prije nego što je ruska vojska napala Ukrajinu 24. februara.

To je očito tačno, kako su zaključili i španjolski provjeravatelji činjenica na web stranic Maldita. Razotkrivajući lažnu tvrdnju, autori "War on Fakes" pišu da su majka i beba sada "izvan opasnosti", implicirajući da su se morale spašavati od Ukrajinaca. Rusija je međutim započela rat protiv Ukrajine 24. februara. 

Ovi primjeri pokazuju kako web stranica namjerno koristi lažne tvrdnje kako bi lažno predstavila Ukrajinu, dok istovremeno promiče i podržava rusku propagandu. 

Svi primjeri koji se mogu pronaći na web stranici imaju istu strukturu. Napisane su 2-3 rečenice kako bi se opovrgnuli navodne ukrajinske lažne informacije, ali ukrajinska tvrdnja se nikada zapravo ne razjašnjava. Također nema dokaza s kojima se potkrepljuje da je riječ o lažnim informacijama.

Ko stoji iza web stranice?

Ali ko zapravo upravlja stranicom „War on Fakes"? Kako bismo saznali ko je pokrenuo i vodi stranicu, upisali smo je na web stranicu who.is. Tako smo zaključili da se fokusira samo na rat između Rusije i Ukrajine. Ime operatera je skriveno, ali adresa u Moskvi je navedena kao opcija za kontakt. No ova adresa vodi samo do tvrtke koja je registrirala stranicu.

Navedeni telefonski broj se ispostavio kao SCAM-broj koji je korišten još 2019. godine, između ostalog za financijsku prevaru ljudi. Analiza web stranice sa Scamadviser također pokazuje da je web stranica sumnjiva. Na ljestvici do 100 bodova povjerenja, "War on Fakes" ima samo jedan bod.

Dakle, ni na samoj stranici, niti istraživanjem, nismo pronašli informacije ko su ti "koji provjeravaju činjenice" i ko su „novinari", koji objavljuju članke na stranicama i Telegram nalozima. U ovom trenutku ne može se sa sigurnošću reći tko stoji iza "War on Fakes". No iznenadna pojava, brz porast broja pratitelja i rasprostranjena medijska podrška Kremlja izazivaju sumnju i nameću pitanja o njenom podrijetlu i utjecaju.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu