Ruska "ofanziva" na Zapadnom Balkanu
17. novembar 2014Pod naslovom 'Povratak u Hladni rat', Špigel piše o ruskom uticaju na Balkanu i podsjeća kako Rusija u Savjetu bezbjednosti UN-a prošle sedmice po prvi put nije glasala za produženje misije EUFOR-a u Bosni i Hercegovini. List piše kako Kremlj želi da onemogući dalje približavanje i prijem balkanskih zemalja u Uniju. "U analizi koju je uradilo njemačko Ministarstvo spoljnih poslova, pod nazivom 'Uticaj Rusije u Srbiji', stoji kako je Zapadni Balkan od strateške važnosti za Rusiju, odnosno kako Moskva nastoji da Beograd još tješnje vežnje za sebe. A to se ne odnosi samo na vojnu saradnju i isporuku gasa. U analizi se takođe napominje kako 'Moskva koristeći se svojom panslovenskom retorikom' i stavom u vezi Kosova u narodu uživa veliki ugled. 'Putinov cilj je da balkanske države koliko god može stavi pod pritisak kao bi se udaljile od učlanjenja u EU ili da kao članice utiču na to da odluke EU budu proruski orijentisane'," piše Špigel citirajući političara u Evropskom parlamentu Elmara Broka.
Ruska 'soft-power' strategija
"Isto važi i za Srbiji susjednu Bosnu i Hercegovinu", piše dalje Špigel i dodaje: "'Stiče se utisak da Rusija pokušava preko dijela BiH, odnosno Republike Srpske ostvari uticaj na cijelu Bosnu i Hercegovinu', kaže ministar poljoprivrede Njemačke Kristijan Šmit koji je kao kancelarkin izaslanik nedavno boravio u BiH. Da su ove procjene ispravne potvrđuje i izvještaj veoma uticajnog ruskog Savjeta za spoljnu politiku 'Ruska 'soft-power' strategija' na Balkanu koji je predočen ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. A u njemu stoji: 'U ovom regionu, koji je tradicionalno povezan s Rusijom, ne možemo se ograničiti samo na to da investiramo u preduzeća. Mi moramo izdvojiti novac za infrastrukturu i ljude koji u Rusiji vide alternativnu svjetsku silu'. A Putin upravo djeluje držeći se ove devize. Ruske željeznice na čelu sa Vladimirom Jakuninom, Putinovim čovjekom od povjerenja, modernizovaće 350 km dugu prugu u Srbiji. Posao je vrijedan tri četvrtine milijarde evra. Moskovska naftna kompanija Lukoil u međuvremenu posjeduju 79,5 odsto lokalne kompanije Beopetrol, Gasprom je pak najveći liferant gasa u zemlji. 'Ruske investicije su regionu, koji je teško oštećen u NATO bombardovanju 1999, ponovo dale perspektivu', stoji u izvještaju Savjeta za spoljnu politiku", prenosi Špigel i naglašava kako su i u Crnoj Gori na listi inostranih investitora Rusi na prvom mjestu; "trećina firmi je u ruskim rukama".
List citira Mihael Rota, iz Ministarstva spoljnih poslova Njemačke koji kaže kako Saveznoj vladi nije jednostavno suprostaviti se ruskoj ofanzivi, ali i naglašava: "'Mi bismo morali balkanskim zemljama uvijek nanovo jasno stavljati do znanja da je članstvo u Evropskoj uniji u njihovom interesu.' I Angela Merkel pokušava da se ispriječi Putinovim diplomatskim težnjama. Na konferenciji o Zapadnom Balkanu krajem avgusta obavezala je prisutne šefove država i vlada da ostanu na evropskom kursu. Jer, tamo gdje je potrebno ona upotrijebi pritisak", piše Špigel.
Usamljeni Putin
I list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) piše o ruskom predsjedniku Putinu, ali o njegovom nastupu na Samitu G20 u Australiji.
„Činilo se da Putin u Brizbejnu nije baš bio zvijezda od koje su drugi htjeli dobiti autogram. Ponekada je djelovao napušteno. Usamljenost i socijalni prezir kao cijena njegovih postupaka u i prema Ukrajini. Možda je iskoristio dugi let kući kako bi izvukao bilans: u oblaku nacionalizma rusko stanovništvo stoji uz svog predsjednika i njegov autoritarni stil upravljanja. Ali, ekonomija ide nizbrdicom. Za održiv, široki razvoj mu je potreban Zapad koji bi bio spreman za istinsko partnerstvo ali ne pod uvjetima permanenrtnog kršenja međunaronog prava u Evropi“, piše list FAZ.
List Münchener Merkur o istoj temi navodi između ostalog:
„Na samit najvažnijih šefova država svijeta se ne dolazi s prtljagom u kome su ratni brodovi. Da li to niko nije rekao Putinu? Porodica naroda okupljena u Australiji odgovorila je na igre kojima šef Kremlja pokušava pokazati moć bezprimjernim skandalom. Putinova izolacija na samitu bila je potpuna, čak brutalna. Niko ne želi drugi Hladni rat. No kada Rusija koja sanja o novoj imperiji to želi, onda će ga i po drugi put izgubiti“, smatra komentator lista Münchener Merkur.
List Berliner Tageszeitung (TAZ) piše:
„Putinovo prijevremeno povlačenje iz Brizbejna bilo je dio insceniranja. Morao je prisustvovati samitu jer je to klijentela kod kuće od njega očekivala. Ona će ga nakon njegovog prijevremenog povratka oduševljeno dočekati, jer je Zapadu ponovo pokazao ko zapravo ima glavnu riječ: Putin je bio tema samita G20. Kremlj ne smije ništa doprinijeti rješavanju problema. U protivnom, njemu je potreban konflikt kako bi zataškao erupciju unutrašnjiu problema u zemlji. Društvo i državna elita misle još samo u okvirima koji se temelje na stavu odbacivanja. Stoga je sopstvena izolacija svjesna odluka“, piše list TAZ.