Rusija, Ukrajina i mir u Bosni

Za dopisnika njemačkog lijevog lista Die Tageszeitung iz Sarajeva, Ericha Rathfeldera, je jasno da Rusija ne želi dobro Bosni i Hercegovini kao zajedničkoj i jedinstvenoj zemlji te da „Kremlj podržava tamošnje srpske nacionaliste koji žele graditi vlastitu državu."

U svjetlu činjenice da je NATO-savez u kontekstu ukrajinske krize poslao dodatne vojnike u Rumunjsku i Bugarsku, autor navodi kako tako nešto zahtijevaju i neki vojni stručnjaci za Bosnu i Hercegovinu, ali da Zapad u vezi s tim oklijeva.

S druge strane, navodi se u tekstu objavljenom pod naslovom „Moskva i u Bosni ugrožava mir", „ruska ambasada u Sarajevu često je napadala institucije međunarodne zajednice u zemlji", a „u utorak (15.2.) je neobično oštrim tonom kritizirala stav Vijeća za provedbu mira (PIC) nakon što je ono odbacilo prošlog tjedna odluku Skupštine Republike Srpske o osnivanju vlastitog vrhovnog suda u toj republici. Ruski ambasador se toj odluci PIC-a nije priključio.

Njemačkoj publici Rathfelder objašnjava da je ova institucija, u čijem radu sudjeluju i međunarodni suci, trn u oku „srpskom nacionalističkom vođi Miloradu Dodiku", jer on RS  želi pretvoriti u zasebnu državu. „Osim vlastite vojske, to uključuje prijenos daljnjih suverenih prava. Na primjer, želio bi preuzeti kontrolu nad šumskim posjedima za koje je Vrhovni sud presudio da pripadaju državi kao cjelini. Za to bi mogao biti od koristi zaseban sud koji o njemu ovisi."

Autor objašnjava da se tu s jedne strane radi o novcu: Dodik je međunarodnim bankama obećao dijelove državne imovine Bosne i Hercegovine kao zalog za kredite. Osim toga Dodik strahuje i da će za svoje korupcijske afere odgovarati pred Vrhovnim sudom nakon što mu istekne mandat srpskog predstavnika u tročlanom državnom Predsjedništvu, piše Rathfelder.

On dalje navodi kako „sve ove stavove podržava ruska strana, iako zapadni diplomati smatraju da se time krši Daytonski mirovni sporazum" te dodaje da se na nišani Moskve (i Dodika) nalazi i Visoki predstavnik Christian Schmidt.

S obzirom na ukrajinsku krizu, političke snage se svrstavaju po uzoru na zaraćene strane, opisuje se u tekstu: „Podrazumijeva se da srpski autokrat Dodik podržava ruskog predsjednika Vladimira Putina. S druge strane srce bošnjačke i nenacionalističke većine kuca za Ukrajinu. Mnogi građani Sarajeva prisjećaju se opsade glavnog grada prije 30 godina i uspoređuju nevoljkost Zapada da pošalje oružje Ukrajini s tadašnjim UN-ovim embargom na oružje za Bosnu. A hrvatski nacionalisti iz Hercegovine, predvođeni Draganom Čovićem, otvoreno pokazuju simpatije prema Putinu", piše u svom tekstu objavljenom u listu Die Tageszeitung njihov dopisnik iz Sarajeva Erich Rathfelder.

Priredio: Z. Arbutina