Rusija: reforme na brzaka

Prošlo je samo nedjelju dana otkako je ruski predsjednik predložio moguće reforme ruskog ustava. Prema procjenama eksperata reforme bi mogle Putinu obezbijediti političku budućnost. Jer, prema sadašnjim pravilima šef Kremlja ne može da se kandiduje za treći mandat.

Predloženim promjenama ustava bi oba doma dobila više moći, dok bi  pozicija predsjednika bila oslabljena. Takođe bi trebalo da se promijeni i uloga Državnog savjeta. On je do sada bio nešto kao savjetodavni gremijum, sastavljen od guvernera i vlada regiona. Sada bi trebalo da se u ustavu utemelji kao novi organ. Pri tom još nije jasno koju bi ulogu igrao Državni savjet.

Putin je u jednom govoru rekao da bi o predloženim ustavnim promjenama trebalo da se održi „po mogućnosti velika javna debata“. Planirano je i glasanje. Ubrzo nakon Putinovog govora 15. januara, sastala se radna grupa kako bi razgovarala o reformama. A već u ponedjeljak Putin je Dumi, Donjem domu ruskog parlamenta, dostavio gotov nacrt zakona. Duma je u četvrtak velikom većinom glasala ZA, i očekuje se da će zakon biti usvojen u februaru u drugom čitanju. Do sada su se tri od četiri šefa poslaničkih klubova u parlamentu izjasnila za nacrt zakona. 

Na pitanje zašto se Putinu žuri sa reformama ustava, njegov portparol Dmitrij Peskov je izjavio da predsjednikovi planovi uvijek imaju prioritet. Iako Peskov nije mogao tačno da kaže kada će promjene biti usvojene, ipak je rekao da se sa tim „neće odugovlačiti“.

Da li je dogovor već sklopljen?

U stvari se ispostavilo da je Putinova predsjednička administracija već završila mnoge reforme i prije nego što ih je on najavio u svom govoru. Radna grupa je ove nedjelje priznala da je samo „precizirala formulacije“ i „razvila glavne linije koje je predložio predsjednik“.

Nezavisni politički analitičar, Abas Galijamov kaže za DW da je „Kremlj na kraju sve prijedloge izradio sam i nikom neće dozvoliti da ih mijenja“. Aleksandar Pochalov, direktor ruskog Instituta za socioekonomska i politička istraživanja je uvjeren da će Duma sprovesti samo male „pojedinačne promjene u okviru najavljenih reformi". 

Koju moć ima ruski narod?

Prema medijskim izvještajima Kremlj želi da se već u aprilu javno glasa o reformama. Abas Galijamov smatra da je glasanje samo zamazivanje očiju. Glasanje bi trebalo da javnosti da osjećaj da učestvuje u donošenju političkih odluka, bez da se biračima zaista da moć. Ljudi u ovom trenutku imaju jaku potrebu da „da učestvuju u donošenju političkih odluka“, kaže Galijamov. „A Kremlj to pokušava da im ispuni.“

Prema jednoj anketi državnog Insituta za istraživanje javnog mnjenja FOM, krajem prošle godine se 68 odsto Rusa izjasnilo za promjene ustava, koji prema mišljenju mnogih nije više aktuelan.

Zašto na brzinu?

Putinovi zahtjevi za reformom ustava se u ruskim medijima uvijek iznova ocjenjuju kao nelegalni. Analitičari smatraju da je brzina kojom Kremlj to sprovodi zapravo znak da se plaši. Putin bi možda želio široku društvenu debatu o reformama ustava, ali njegova vlada to želi „hitno“ spriječiti. Jer, prijedlozi naroda bi mogli da „cio sistem razbiju u paramparčad“.

Predsjednik se dobro sjeća „grešaka njegovog prethodnika“, kaže Galijamov. Jedan od primjera je Perestrojka – široki program političkih i ekonomskih reformi i liberalizacija. Program je uveden krajem 1980-ih i, kako neki tvrde, doveo je do raspada SSSR. Ali, Kremlj bi mogao da djeluje brzo, kako bi spriječio da vladajuće elite Rusije dođu na čudne ideje, smatra politikolog Aleksandar Pochalov. Putinove ideje dovele bi neminovno do pukotina u sistemu i različite političke grupe bi mogle da pokušaju da se domognu vlasti. „Što se bude duže diskutovalo o reformama, veća je vjerovatnoća da dođe do pritiska na predsjednika i internih konflikata, kako bi se (reforme) promijenile ili blokirale“, kazao je on za DW.  

I šta će biti s Putinom?

Kremlj zahtijeva reforme i istovremeno želi da situaciju drži pod kontrolom. Prema Ustavu Rusije Putin se 2024. ne može kandidovati po treći put za redom za predsjedničku funkciju. 2008. je zaobišao ovo pravilo, tako što je postao premijer i 2012. se ponovo vratio na predsjedničku funkciju. Analitičari smatraju da bi on sada mogao da ostane na vlasti kao predsjednik Državnog savjeta. Ovaj gremijum bi trebalo da bude uključen u ustav i mogao bi da dobije veći uticaj. Druga mogućnost je da Putin preuzme ulogu u ojačanom parlamentu ili u ruskom Savjetu za bezbjednost. On bi mogao takođe da ponovo postane premijer. Prema mišljenju Pucalova, Putin će definitivno do 2024. ostati na predsjedničkoj funkciji. To mu daje vremena da „sam procijeni“ kako će promjene ustava djelovati u praksi i da ih u slučaju potrebe „koriguje“. Što se budućnosti tiče, Pochalov je uvjeren da Putin sve opcije drži otvorene. „Djelovati brzo je dobro, ali nema smisla da se široka paleta mogućnosti prerano ograniči.“

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android