Rumunija i Bugarska na čekanju za "Šengen"

Šengen je malo luksemburško selo u kojem je 1985. potpisan prvi sporazum o ukidanju graničnih kontrola između zemalja Evropske unije. Od tada broj zemalja koje su potpisale taj sporazum stalno raste. Tako Šengenskom prostoru pripadaju 22 zemlje članice Unije, ali i Švajcarska, Lihtenštajn, Norveška i Island. Irska i Velika Britanija su članice EU, ali ne i potpisnice Šengenskog sporazuma. U redu za prijem još uvijek stoje Rumunija, Bugarska i Kipar. Kipar ne može da pristupi Šengenu jer je njegov sjeverni dio zaposjela Turska. Prema mišljenju nekih zemalja EU, među njima i Njemačke, Bugarska i Rumunija nisu pak ispunile neophodne uslove za ukidanje međugranične kontrole sa zemljama EU.

A najvažniji kriterijum je sposobnost zemalja Šengena da zaštite svoje granice prema zemljama koje nisu članice EU kako bi se spriječilo ilegalno useljavanje i organizovani kriminal. Evropska komisija je nakon višegodišnjeg prelaznog perioda, u međuvremenu odobrila ovim dvjema balkanskim zemljama pristupanje Šengenu. Holandija i Njemačka su skeptične i već su nekoliko puta odlagale prijem Bugarske i Rumunije.

Bugarska i Rumunija su "već u Šengenu"

Ali, da bi stvar bila evropski komplikovana treba napomenuti da su ove dvije zemlje pravno već samim pristupanjem EU ispunile uslove za pristupanje Šengenu. One su se takođe samim tim obavezale na ispunjavanje svih uslova predviđenih Šengenskim sporazumom. I ove zemlje to i čine. Ostalo je još jedno jedino pravilo koje je predviđeno Šengenom, a koje se još ne sprovodi: ukidanje pasoške kontrole na granicama Rumunije i Bugarske sa drugim potpisnicama Šengena.

Za građane EU je sloboda kretenja u Šengenskom prostoru danas u najvećoj mjeri već postignuta. Jedino se dozvoljava tokom velikih događaja, kao naprimjer tokom Svjetskog prvenstva u fudbalu, ili pak pred samite G8 ili NATO-a, ponovo privremeno uvesti graničnu kontrolu. Tako je nekoliko evropskih država, predvođeno Njemačkom i Francuskom, u junu prošle godine dogovorilo mogućnost ponovnog uvođenja granične kontrole ukoliko iz neke zemlje izbjeglice pokušavaju da se domognu Šengenskog prostora. No, prije toga se mora utvrditi da li postoji prijetnja javnoj bezbjednosti. Mnogi ministri unutrašnjih poslova EU smatraju i da Grčka, zemlja teško pogođena krizom, nije više u stanju da kontroliše svoju, odnosno spoljnu granicu Šengena prema Turskoj. Mnogi strahuju da bi iz Ukrajine, ili zemalja Zapadnog Balkana, u ovom slučaju preko Bugarske i Rumunije mnogi mogli da ilegalno prelaze u EU.

Fridrih odlučan da spriječi zloupotrebe

Tako je i njemački ministar unutrašnjih poslova Hans-Peter Fridrih najavio da će Njemačka uložiti veto na ulazak Bugarske i Rumunije u Šengen. "Svako ko u Njemačku dolazi kako bi ovdje radio i studirao je dobrodošao. No ko ovdje dolazi samo zato kako bi dobijao socijalnu pomoć i tako zloupotrijebi slobodu kretanja, njega u tom naumu moramo spriječiti", odriješit je bio Fridrih u razgovoru za magazin Špigel. Tu se prvenstveno misli na veliki priliv Roma.

Međutim, poslanica Zelenih u Evropskom parlamentu Franciska Keler kaže kako se ne smije miješati problematika Šengena i situacija u Rumuniji i Bugarskoj. "Ako su Romi građani Rumunije, onda oni imaju slobodu putovanja kao i svi drugi građani EU, ali i da se nastane u drugim državama EU. Granične kontrole ih u tom slučaju neće spriječiti", kaže Keler.

Autor: Bernd Rigert / Svetozar Savić

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić