RS stabilna - sada i finansijski

Skupština je razmatrala novo zaduženje RS od čak 300 miliona maraka. Nevjerovatno je to da će čak 254 miliona otići na popunjavanje budžetskih rupa. Resorni ministar Zoran Tegeltija brani vlast tvrdnjom da RS nije prezadužena, odnosno da ima prostora za dodatno zaduženje: „ Postoji više izvora odakle bi se Vlada zadužila, a neki od njih su: kreditno zaduženje kod Međunarodnog monetarnog fonda, kreditno zaduženje kod Svjetske banke, emisija dugoročnih vrijednosnih papira, kreditno zaduženje kod domaćih finansijskih institucija i društava“.

Ništa nije definisano, zaduži se kako hoćeš

Dakle nije bitno kod koga se zadužuje vlast, bitno je da je napravljen spisak kome će pokucati na vrata kada novca nestane, a to će po svemu sudeći, biti veoma brzo, s obzirom na obavezu servisiranja ranijeg duga po raznim osnovama. Opozicija je kategorična u ocjeni da je sadašnja vlast dovela RS do prosjačkog štapa i da će taj dug u narednim godinama još više rasti. Dragan Čavić, lider NDP-a kaže da je posebno diskutabilno jer nisu poznati konačni uslovi zaduživanja: „Jedino moguće zaduživanje je eksplicitno i isključivo na način koji je preciziran u odluci i koji se naknadno ne može mjenjati. Ovo je prvi put u praksi, od kada RS postoji, da se odluka o zaduženju donosi okvirno i da se ostavlja vlasti da ona naknadno svojim odlukama precizno definiše koliko će i kod koga zadužiti RS. To je neustavno“.

„RS više sredstava servisira nego što se zadužuje“, odgovor je resornog ministra na optužbe opozicije da je voda došla do grla i da novca nema za osnovne potrebe. Javni dug je ostao, tvrde iz Vlade na nivou prošlogodišnjeg. S druge strane Mladen Kršić iz SDS-a tvrdi da se od ovog novca neće ništa konkretno dobiti.

Ko je šta uništio

Aktuelna vlast već godinama optužuje opoziciju da je odgovorna za loše sprovedenu privatizaciju u kojoj je, kako tvrde, privreda uništena. Milan Kovač iz SNSD-a za ovako stanje optužuje raniju vlast: „Dajte recept da riješimo privredu. Evo ja ću se na glavu posaditi da podržimo sve moguće varijante koje kažu kako ćemo riješiti privredu. Ne može se razriješiti priveda koja je pogrešno privatizovana“.

Javni dug RS dostigao je oko četiri milijarde maraka, što znači porast duga u odnosu na bruto društveni proizvod. Zoran Đerić iz PDP-a kaže da je opasno što se vlast zadužuje u trenucima istorijske zaduženosti RS: „Dobićete da će RS krajem 2014. godine biti zadužena skoro 50 odsto BDP-a“.

RS će se za potrebe punjenja budžeta, kada je riječ o tekućim troškovima, zadužiti i za potrebe Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite u iznosu do 25 miliona maraka. To su sredstva namijenjena za finansiranje konačne realizacije programa potpunog stambenog zbrinjavanja porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida od prve do četvrte kategorije.

Ima li dužničkog ropstva

S obzirom na iznesene podatke, mnogi posljednjih dana polemišu da li RS zapada u dužničko ropstvo, jer se očigledno radi o zaduženjima za koje će način i uslovi otplate biti u najmanju ruku upitni. Ekonomisti, u zavisnosti da li se radi o onima koji su više naklonjeni vlasti ili protiv ekonomske politike koju vode, stava su da će zaduženja još malo preliti čašu moguće fiskalne održivosti. Međutim svi su jednoglasni da u ovom trenutku nema drugog načina s obzirom da vlast ne želi da stvara novu vrijednost podižući fabrike i otvarajući nova radna mjesta.

Iako su mnogi stava da je RS u dužničkom ropstvu, u Vladi ne misle tako. Premijerka Željka Cvijanović negirala je navode o dužničkom ropstvu tvrdeći da prema međunarodnim kriterijumima RS ne spada u rizično zadužene: „Ne želim da polemišem o tome da RS nije u dužničkom ropstvu dok neko iz opozicije tvrdi suprotno. Mi dobijamo određene tranše zaduženja koje su već ukalkulisane i koje već postoje kao dug Republike Srpske, rekla je Cvijanovićeva nedavno u svjetlu pregovora sa MMF-om o produženju stend-baj aranžmana, navodeći da postoje kratkoročna zaduženja koja služe za premoštavanja određenih situacija, te da RS ispunjava svoje obaveze prema svim korisnicima budžeta.

Autor: Dragan Maksimović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić