Romi u potrazi za toplinom i zaštitom

Europa diskutira o neuravnoteženom porastu zahtjeva za azil iz Srbije i Makedonije. Riječ je prije svega o Romima sa Balkana, piše Tagesspiegel.

„U romskoj četvrti u Skoplju, najvećoj romskoj četvrti u Europi, živi između 30.000 i 40.000 ljudi, neki u zazidanim kućama, neki u kolibicama od drveta i lima. Zima u naselju Šutka može biti hladna, onom ko nema grijanja i struje prijeti razbolijevanje. Svake godine u jesen Romi iz Šutke, ali i iz drugih sličnih romskih četvrti na Balkanu traže sklonište i toplotu.

Činjenica je da su Romi iz cijele istočne Europe u posljednja dva desetljeća najveći gubitnici u tranziciji njihovih zemalja ka tržišnoj privredi. Nakon kolapsa državnih preduzeća oni su bili prvi koji su izgubili posao. Na dnu su socijalne strukture. Nezaposlenost među Romima u Srbiji iznosi 23,4 posto, a u Makedoniji 31,4 posto i znači da se svakodnevno bore za egzistenciju,“ piše Tageszeitung i navodi da su pozivi za ukidanjem bezviznog režima Srbiji i Makedoniji sve glasniji, te da bi o tome 25. oktobra trebali raspravljati i ministri unutranjih poslova EU.

Prijedor ponovo ima šta ponuditi

Tagesspiegel piše i o pozorištu u Prijedoru.

List navodi kako je pozorište u Prijedoru odnedavno ponovo puno, te da ovo pozorište ponovo ima šta ponuditi. Posjetitelji dolaze iz cijele BiH, piše taz.

„U kafani, u kojoj prijatna konobarica poslužuje više od tri stola, niko ne dolazi na ideju pitati goste: Jesi li ti Srbin? Hrvat? Bosanac? Ovdje ionako svi o svima znaju sve. Ono što je važno jest da ovo pitanje ne igra nikakvu ulogu kad je riječ o umjetnosti i teatru. Iako istorija ovog mjesta opterećuje sve. Jer ovdje u Prijedoru su se 1992. godine dogodili nezamislivi zločini,“ piše taz i podsjeća na etničko čišćenje tokom rata nad građanima Prijedora bošnjačke i hrvatske nacionalnosti.

List piše da je sada u pozorištu postavljen komad bošnjačkog autora Skendera Kulenovića „Djelidba“. „Brizantan naslov, ocjenjuje taz. Nedavno je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ponovo pozvao na otcjepljenje tog entiteta od BiH. Njegovo obrazloženje glasi: Srbi ne mogu živjeti sa Bošnjacima i Hrvatima. Kulturna scena se tome smije,“ piše taz. Kako piše list redatelj predstave Marko Misirica odlučio je u komad uvrstiti i Kulenovićevu pjesmu "Stojanka majka Knežopoljka", u kojoj se govori o jednoj srpskoj majci i torturi koju su trpili Srbi tokom ustaške diktature u Drugom svjetkom ratu. Ali on je došao i na ideju da tome napravi i kontrapunkt tako što će u predstavu uvrstiti i pjesmu Marka Vešovića, Srbina koji živi u Sarajevu, a u kojoj on tematizira patnje bošnjačke majke tokom rata u BiH. Jedan Bošnjak o srpskoj majci, jedan Srbin o bošnjačkoj majci. Bilo bi to dirljivo, smatra Misirica."

List navodi da su glumci nakon premijere dobili orgoman aplauz. „Aplauz pokazuje da brojni ljudi konačno žele izaći iz jednodimenzionalne interpretacije istorije, izjavio je jedan od aktera predstave, koji dolazi iz Beograda. U Prijedoru se polako razvija prava teatarska publika, raduje se s druge strane direktor pozorišta Darko Cvijetić. „Na tome moramo dalje raditi,“ poručuje Cvijetić, piše Tagesspiegel.

Autorica: Zorica Ilić

Odgovorna urednica: Jasmina Rose