Nema popuštanja nacionalistima
10. decembar 2021Gospodine Franz, Vi kao šef delegacije Evropskog Parlamenta za kontakte sa BiH, skupa sa Vašim kolegom iz partije Zelenih Austrijancem Thomasom Waitzom putujete u BiH u momentu kada se u Banjaluci održava sudbonosna sjednica Parlamenta RS, koju je pokrenuo član Predsjedništva BiH Dodik s namjerom vraćanja nadležnosti sa države BiH na entitet. Ukoliko Parlament zaista usvoji odluku o povlačenju iz zajedničkih Oružanih snaga BiH, Sudskog i tužilačkog vijeća i indirektnog oporezivanja, kako će reagovati EU?
Ukoliko se to zaista desi, ionako kritična situacija u BiH postaće mnogo kritičnija. EU mora razmotriti donošenje sankcija i način na koji bi se one primjenile. To je pitanje, s kojim se Brisel istinski mora pozabaviti. Jasno je da etno-nacionalisti pokušavaju rasparčati BiH. Prvi korak je ovaj koji poduzima Dodik, koji želi otcijepiti RS od BiH. Moram jasno reći da on time krši Dejtonski sporazum.
Dodik se prije sedam dana sastao sa Putinom, koji mu je, kako spekuliraju bh. mediji, vjerovatno obećao podršku. Mogu li se zaista, s obzirom na ovakav zaplet ali i neslaganje u EU, očekivati sankcije Brisela Dodiku, ako provede ono što je naumio?
Putujem u BiH kako bih signalizirao tamošnjim snagama da EP ne misli da na djelovanje etno-nacionalističkih i antievropskih snaga treba odgovoriti "apeasment"- politikom popuštanja. Zato nam je važno da stavimo u centar pažnje civilno društvo i damo platformu proevropskim snagama da razgovaraju sa evropskim parlamentarcima. Većina u EP je protiv etno-nacionalizma i rasparčavanja BiH. BiH pripada Evropi i kao buduća članica je dobrodošla u EU samo u svojim, naglašavam, sadašnjim granicama.
EU se mora trgnuti i jasno pozicionirati
Neke članice EU predložu bilateralne sankcije Dodiku i njegovim pomagačima. Koliko je to realna opcija?
Potpuno je jasno da ovako više ne ide. EU se mora trgnuti i jasno pozicionirati. Tu nema spora. Krajnje je vrijeme da se nešto učini.
Kada kažete da EU mora zauzeti jasan stav, da li je Brisel zaista spreman da podrži visokog predstavnika Christiana Schmidta u korištenju Bonskih ovlasti? On se žalio da nema dovoljnu podršku Brisela.
Mi u Njemačkoj sada imamo novu vladu i tu će se neke stvari promijeniti. Imamo i Annalenu Baerbock, šeficu diplomatije iz stranke Zelenih. Jasno je da ćemo sada voditi drugačiju vanjsku politiku, koja će se razlikovati od one koja je vođena u prošlosti. I to će visokom predstavniku jako pomoći da ojača svoju funkciju. I mi u EP ćemo stajati iza Christiana Schmidta. Sada će se sve više javljati i jačati snage u EU koje će se jasno oduprijeti etno-nacionalističkim težnjama na Zapadnom Balkanu.
U Sarajevu ćete se sastati sa parlamentarcima ali akcenat stavljate na predstavnike civilnog društva.
Između ostalog posjetiću naselja u kojima žive Romi i pitaću ih, kao uostalom i obične građanke i građane BiH, kakvo je njihovo mišljenje o trenutnoj situaciji. Želim biti platforma za njihove stavove i mišljenja i to prenijeti u EP. Iz svog iskustva znam da se većina njih ne slaže sa ovim etno-nacionalizmom. I to se jasno mora iskomunicirati prema vani, kako bi se uvidjelo da je naša dosadašnja politika bila pogrešna. Ali i da mi sa građankama i građanima BiH i civilnim društvom moramo voditi proevropsku politiku i u tome ih jasno podržavati.
Kako Vi gledate na činjenicu da presuda Sejdić-Finci još nije implementirana u BiH?
To je jedna od najvažnijih presuda, koja najbolje pokazuje kako ljudi, jedan Jevrej i jedan Rom iz BiH žele da se prevaziđe taj etno-nacionalizam. Apsolutno je važno da ova presuda bude sastavni dio reforme Izbornog zakona i da se provede.
Važno je da civilnom društvu damo platformu za razgovore sa parlamentarcima
Namjeravate li se susresti sa predstavnicima 4 nevladine organizacije Srba, Hrvata, Bošnjaka i ostalih, koji traže da se razmotri njihov prijedlog reforme Ustava i koji insistiraju da međunarodna zajednica više ne pregovara sa etno-nacionalističkim vođama?
Upravo tu slabu tačku želim ispraviti. Tim organizacijama i NGO-ima želim pokazati da želimo krenuti drugim putem i potražiti druge partnere za razgovor. Zato je važno da civilnom društvu i takvim NGO damo platformu. Susrešću se i sa Sejdićem i kako vidite moj fokus je potpuno usmjeren na proevropske snage. Etnonacionalizmu se mora uzeti vjetar iz jedara, jer to nije politika koju narod želi.
Poslanici Dodikovog SNSD-a i Čovićevog HDZ-a BiH su nedavno u Parlamentu BiH pokušali oboriti Zakon o zabrani negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca. Kako Vi na to gledate?
To ne samo da vidim apsolutno kritično, već je to apsolutni No go! Priznati da je počinjen genocid je apsolutno neophodno i ko to ne razumije, on nije razumio istoriju Evrope. To je znak da stvari idu u pogrešnom smjeru. To ne pogađa samo BiH i Zapadni Balkan, već je to ogromna opasnost za Evropu i Evropsku uniju. Kada bi zaista došlo do pobjede takve politike, ona bi to za Evropu predstavljalo istinsku opasnost. Mi to jednostavno ne smijemo dopustiti.
Glasovi protiv etnonacionalizma u EP sve snažniji
Ali u Evropskom parlamentu nisu male snage, koje podržavaju politiku kako kažete etnonacionalizma.
Budite uvjereni da su glasovi onih koji su protiv toga u EP veoma snažni. Upravo mi, Zeleni, takvoj politici jasno pokazujemo granice. Svakako da to mora biti još vidljivije ali postoji. I zato ovaj vikend pred Božić odlazim u BiH da pokažem da postoje snažne protusnage i da ćemo učiniti sve što je u našoj moći da dođe do preokreta.
Vi tražite da se u BiH poveća broj vojnika EUFOR-a. Hoće li se nova ministrica vanjskih poslova Annalena Bearbock za to založiti?
Naravno da ću ja svoju koleginicu iz Zelenih, ministricu vanjskih poslova Annalenu Bearbock informirati o situaciji u BiH. Sa sigurnošću Vam mogu reći da se o BiH i Zapadnom Balkanu u našoj partiji veoma živo diskutuje. Posebno nam je važno da ta priča ima dobar kraj. Ja ću zato, kao voditelj delegacije EU parlamenta za kontakte sa BiH, obratiti posebnu pažnju ovoj zemlji. Annalena Bearbock je dobro informisana. Moj zadatak i obaveza koju imam kao evropski parlamentarac i vođa delegacija EP ne samo za BiH, već i za Kosovo, je da otklonim štetu koja bi mogla biti nanesena ovim zemljama i spriječim rat i zato ću poduzeti sve što je u mojoj moći.
Intervju vodila: Jasmina Rose
Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu