RiTE „Ugljevik“ mora Slovencima platiti 131 milion maraka

U jeku teške finansijske krize u Republici Srpskoj, najave blokada stranih investicija i novca iz EU fondova, kao hladan tuš stigla je presuda Arbitražnog vijeća u Beogradu da se Slovencima mora isplatiti 67 miliona evra (oko 130 miliona konvertibilnih maraka) na ime duga za neisporučene električnu energiju. Odluka je pravosnažna, a entitetska vlast ima rok od 30 dana da isplati novac. Resorni ministar Petar Đokić, uvjerava da će presuda biti ispoštovana.

„Mi možemo izvršiti ovu odluku. Termoelektrana Ugljevik će to izvršiti. Naravno da će to za nju biti teret, ali u svakom slučaju treba imati u vidu da je ova obaveza nastala u periodu postojanja SFRJ, u vrijeme kada je postojao samoupravni sporazum o udruživanju rada i sredstava na nivou tadašnje države“, rekao je Đokić, ne otkrivajući dalje na koji način će biti pronađena sredstva za isplatu, s obzirom na sve obaveze koje Rudnik i Termoelektrane (RiTE) Ugljevik imaju prema 1700 njihovim radnicima.

Sindikat traži hitnu reakciju 

Zbog toga sindikat traži hitnu reakciju Vlade RS kao predstavnika većinskog akcionara, da se uključe u rješavanje ovog pitanja.

„Sindikalna organizacija RiTE Ugljevik traži od Uprave preduzeća da sa velikim oprezom pristupi rješavanju ovog pitanja, da se osigura servisiranje novonastalih obaveza na način da radnička prava, opstanak i dalji razvoj našeg preduzeća ne budu dovedeni u pitanje“, poručuju iz sindikata RiTE Ugljevik.

Ovo je dio slovenačke tužbe koja je postala pravosnažna, a cijeli proces  počeo je prije gotovo deset godina kada je Elektrogospodarstvo Slovenije tužilo BiH i Rudnik i termoelektrane „Ugljevik“ za neisporučenu električnu energiju sa zateznim kamatama na vrijednost neisporučene električne energije u periodu od 1995. godine. Odštetni zahtjev tada je bio 1,4 milijarde maraka na ime sredstava uloženih u izgradnju RiTE „Ugljevik", u skladu sa samoupravnim sporazumima u bivšoj SFRJ.

Omjer ulaganja tada je bio: dvije trećine Elektroprivreda BiH i jedna trećina Elektroprivreda Slovenije. Tada je bila dogovorena i izgradnja bloka Ugljevik 2, ali je cijeli posao obustavljen početkom rata 1992. godine.

Slovenci su na ime ulaganja tražili 1,4 milijarde, ali je sud u Beogradu odbacio tužbu. Nakon toga, Slovenija je smanjila odštetni zahtjev sa 240 na 123 miliona evra, što je nakon pet godina djelimično uvaženo. RiTE Ugljevik je u odgovoru tvrdio da je tužba neosnovana i da je treba odbaciti, a u slučaju da Arbitražno vijeće ipak odluči o ovome dalje raspravljati, da visina odštetnog zahtjeva ne može biti veća od 19,7 miliona evra.

RiTE: Nije strašno

„Nalaže se se tuženom, Mješoviti holding „Elektroprivreda Republike Srpske“, zavisno preduzeće „Rudnik i termoelektrane Ugljevik", a na ime nadoknade štete plati u roku od 30 dana „Elektrogospodarstvu Slovenije“ iznos od 67 miliona evra, uključujući i zateznu kamatu“, navodi se u pravosnažnoj presudi, kao i da se odbija tužbeni zahtjev za nadoknadu štete u preostalom iznosu.

Iz RiTE „Ugljevik" navode da radnici ne treba da brinu i da se pogrešna slika oko cijele priče stvara u javnosti.

„Nije to tako katastrofično kako se piše, nije to nikakav kraj „Ugljevika“. Zbog dvije hiljade ljudi koji su zaposleni u tom preduzeću, treba reći da se ne daje jedna trećina energije, nego se prodaje Slovencima jedna trećina energije. Mi smo samo u obavezi da to ispoštujemo jer je takva arbitražna presuda“, kaže izvršni direktor RiTE Ugljevik, Milutin Tasovac.

Slovenci su iz tužbenog zahtjeva pred sudom u Beogradu izbacili dio koji se odnosi na prijeratna ulaganja i tražili novac samo za neisporučenu električnu energiju. Skupština akcionara RiTE „Ugljevik“ je još prošle godine usvojila informaciju u kojoj se traži ulazak u pregovore sa Slovencima, jer se očekuje još tužbenih zahtjeva.

„Zaključak je da se pokrene postupak pregovora sa EGS i Holdingom slovenačkih elektrana, a s ciljem razmatranja pitanja u vezi implementacije Samoupravnog sporazuma o udruživanju rada i sredstava radi zajedničke izgradnje i korištenja TE Ugljevik drugi blok, a u vezi primjene sporazuma za naredni period, odnosno period koji neće biti obuhvaćen predmetnim arbitražnim postupkom“, navedeno je u informaciji.

Aktiviranje arbitraže u Vašingtonu

Na tome je ostalo, a sada predstoji još veći problem. Pored ovog postupka u Beogradu, Slovenci paralelno vode spor pred arbitražom u okviru Međunarodnog centra za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu težak 800 miliona maraka. Taj postupak je zamrznut prije nekoliko godina do okončanja procesa u Beogradu, tako da se sada može očekivati njegovo aktiviranje, što bi bio dodatni udar na RiTE „Ugljevik“, Elektroprivredu, ali i cijelu Republiku Srpsku. Obrazloženje vlasti da je Republika Srpska dobro prošla u ovoj tužbi, poslanik Liste za pravdu i red u Narodnoj skupštini RS Nebojša Vukanović smatra sramotnim.

„Vi to predstavljate kao da smo mi razbili Sloveniju. Umjesto 600 miliona, izgubili smo samo 130. Nemam šta da kažem, nego svaka vam čast. Vi ste ih maltene rasturili“, ironičan je bio Vukanović, upitavši ko će da odgovora što nije bilo adekvatnog odgovora Slovencima i što na vrijeme slučaj nije pripremljen. 

Nezavisna revizorska kuća je u revizorskom izvještaju o radu RiTE Ugljevik iz 2011. godine konstatovala da postoji tužbeni zahtjev iz Slovenije, ali je ta informacija otkrivena tek godinu dana kasnije. Sličan odnos nadležnih u ovom slučaju, odigravao se i u godinama koje su dolazile. Urednik portala Capital Siniša Vukelić, kaže da bi ova presuda mogla ugroziti nezavisnost u elektroenergetskom sektoru koju je RS do sada imala.

Partnerstvo iz `85.

"130 miliona maraka nije mala stvar za bilo koga, posebno za nas. Još moramo isporučivati struju određenom kupcu tako da možemo doći u situaciju da ćemo morati uvoziti struju i od sistema koji je bio jedini izvoznik, postati uvoznici", zaključuje Vukelić.

Samoupravnim sporazumom o udruživanja rada i sredstava iz 1981. godine tadašnja „Elektroprivreda BiH“ i elektroprivredno preduzeće Slovenije dogovorili su zajedničku izgradnju i zajedničko korištenje termoelektrane Ugljevik, instalisane snage 300 MW.  Već 1989. godine zaključen je i drugi sporazum takođe za izgradnju i korištenje „Termoelektrane Ugljevik 2“. To partnerstvo je trajalo od početka proizvodnje električne energije 1985. pa sve do septembra 1991. godine do kada je kontinuirano Slovencima isporučivana jedna trećina proizvedene električne energije.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu