Na hiljade, pa i na desetine hiljada ljudi od početka jula izlaze na ulice Bugarske. Svaki dan. Međutim, u evropskoj javnosti protesti prolaze neprimjećeno. Čak i kada o tome pričate s ljudima koji su zainteresovani za politiku, često upitaju: Bugarska? Misliš na Bjelorusiju, zar ne?
Činjenica jeste da su demonstranti u Bugarskoj bijesni kao i oni u Bjelorusiji. I to ne samo na svoje vlasti: Skandiranjem „Bojko – ćao!" pozivaju na ostavku premijera Bojka Borisova, kao i na ostavke državnog tužioca Ivana Geševa. Demonstranti tvrde da njihova zemlja pati od korupcije, zloupotrebe EU fondova i nefunkcionalnog pravosudnog sistema.
Razočarani Evropskom unijom
U Bugarskoj su mnogi razočarani i Evropskom unijom, čija je Bugarska članica, i traže da Brisel pojača pritisak na njihovu vladu i konačno preduzme konkretne mjere.
Izvještaj o vladavini zakona u EU, koji je Komisija EU, izvršno tijelo Unije, predstavila u srijedu (30.9.), vjerojatno neće ništa promijeniti. Čak i ako se izvještaju može pripisati barem jedna pozitivna stvar: to je da se po prvi put analizira status vladavine zakona u svih 27 članica EU.
Rezultat: vladavina zakona se krši u čitavom nizu država članica EU - poput Bugarske, ali i Češke, Hrvatske, Slovačke i Malte - a ni Njemačka nije savršena.
Ovim izvještajem Evropska komisija osvjetljava nekoliko stvari: Do sada je - uključujući i medije - fokus uglavnom bio na Poljskoj i Mađarskoj. I to ne bez razloga: u obje ove zemlje, prema rezultatima izvještaja, postoji "ozbiljna zabrinutost" kada je u pitanju nezavisnost pravosuđa. Protiv obje zemlje se već godinama vode postupci iz člana 7. kojim se mogu sankcionisati kršenja temeljnih vrijednosti EU.
S druge strane, nijedna od ovih zemalja ne pokazuje veliku spremnost za ulazak u dijalog kada je u pitanju vladavina zakona. U prilog tome ide i činjenica da je mađarski premijer Viktor Orban nedavno zatražio ostavku potpredsjednice Evropske komisije Vere Jourove, jer je u jednom intervjuu Mađarsku opisala kao "bolesnu demokratiju".
„Dijalog" o osnovnim vrijednostima bi trebao donijeti rješenje?
Stoga je iznenađujuće da Komisija želi iskoristiti baš ovaj izvještaj kao početnu tačku za "dijalog" o temeljnim vrijednostima. Moramo razgovarati! Da li bi to trebalo biti rješenje za tako dubok problem? Slučajevi Mađarske i Poljske najbolji su primjeri kako same riječi ne pomažu puno. Zbog toga postoji bojazan da će izvještaj ostati zanimljiva, ali u konačnici nebitna hrpa papira, bez ikakvih posljedica.
Ono što je EU zaista potrebno je efikasan mehanizam za zaštitu vladavine zakona unutar EU. Sankcije moraju biti bolne. A šta bi više škodilo, ako ne ukidanje subvencija ili čak povećanje novčanih kazni za zemlju-članicu EU?
U svemu tome postoji tračak nade: u srijedu su predstavnici većine država EU odobrili konkretan prijedlog Njemačke koja trenutno predsjedava Evropskom unijom. Tim prijedlogom se države konačno mogu kazniti ukoliko krše principe vladavine zakona. Naravno, ovaj plan je razvodnjen i previše je slab u odnosu na prethodne prijedloge. Ali, bolje išta, nego ništa.
Šamar demonstrantima u Bugarskoj
Međutim, fatalno je - ali ne i iznenađujuće – to što Mađarska i Poljska imaju mogućnost za blokadu. U rukama imaju važno sredstvo prisile: da bi spriječili mehanizam za vladavinu zakona, mogli bi blokirati sedmogodišnji budžet EU, koji je s puno znoja nakon dugo vremena ispregovaran u julu, kao i fondove za oporavak od korone. Za zemlje članice EU, čije su ekonomije posebno trpile od posljednica pandemije COVID-19, to bi moglo značiti definitivan pad.
Ako EU ne uspije provesti zaista efikasan mehanizam poštivanja vladavine zakona, to bi bio šamar demonstrantima u Bugarskoj. Jer, ne samo da bi oni dodatno izgubili vjeru u EU, koja nije u stanju da brani vlastite vrijednosti, nego bi se oni, koji su godinama gazili osnovna prava svojih građana, mogli osjećati kao pobjednici.