1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Rezolucija ne može ublažiti genocid

19. mart 2010

Bez jasne osude genocida, srbijanska rezolucija o Srebrenici predstavljala bi čin negiranja najtežih ratnih zločina smatraju u FBiH. U RS-u su zabrinuti zbog mogućih posljedica srbijanske rezolucije.

https://p.dw.com/p/MXSi
Foto: AP

Nakon presude Haškog suda i evropske rezolucije o Srebrenici, očekivalo se da će i države regije usvojiti rezoluciju kojom se osuđuje genocid, kaže predsjednica bh. ogranka Društva za ugrožene narode Fadila Memišević. Ona ističe da bi rezolucija bez jasne osude genocida negirala presudu Haškog suda i svega što se u Srebrenici dešavalo jula 95.

"Diskusija u srbijanskoj skupštini je otišla predaleko i rezolucija je već izgubila na vrijednosti, tako da mislim da će ona vrijediti onoliko koliko i papir na kojoj je napisana. Najbolja potvrda srbijanskog priznavanja genocida u Srebrenici bilo bi hapšenje Ratka Mladića i njegovo izručenje Hagu", kaže Fadila Memišević.

Boračka udruženja iz Republike Srpske negiraju genocid u Srebrenici i najavljuju proteste u Beogradu prije usvajanja rezolucije. Predsjednik Saveza Logoraša Republike Srpske Branislav Dukić nerado govori o srbijanskoj rezoluciji "zato što niko neće da kaže da je u Srebrenici stradalo i 3.500 Srba".

Potočari, 11.7.1995 - početak genocida u Srebrenici
Potočari, 11.7.1995 - početak genocida u SrebreniciFoto: dpa

Ključni motiv u Republici Srpskoj je strah

"Ako neko kaže da su Srbi kolateralna šteta u Srebrenici i da su žrtve samo Bošnjaci, onda nemamo šta pričati" ističe Dukić. "A što se tiče Srbije, to je druga država i ona me ne interesuje po pitanju rezolucija koje će donijeti Boris Tadić ili neko drugi", dodaje predsjednik Saveza Logoraša RS-a.

Šira javnost i gotovo svi politički predstavnici u RS-u smatraju da Skupština Srbije ne bi trebala usvojiti rezoluciju u kojoj će se pominjati genocid, kaže poslanik u državnom Parlamentu Momčilo Novaković.

"Ovdje postoji jedan strah da bi spominjanje genocida i njegovo prihvatanje išlo na ruku tezi gospodina Harisa Silajdžića da je RS genocidna tvorevina i da je kao takvu treba ukinuti. To je suštinski motiv jer bez RS-a Srbi u BiH strahuju za svoju budućnost", ističe Novaković.

Srebrenica 13 Jahre nach dem Massaker
Foto: AP

Nemoguće je uspostaviti ravnotežu između zločina

U regionu postoje ozbiljni problemi u procesu utvrđivanja činjenica o proteklom ratu i suočavanja sa prošlošću. Polemike u Srbiji i RS-u u vezi sa rezolucijom o Srebrenici postaju prvorazredno političko pitanje, ističe u komentaru za Deutsche Welle predsjednik Helsinškog odbora Republike Srpske Branko Todorović.

"Rezolucija mora imati u vidu presude Haškog suda. Svaki pokušaj relativizacije i terminoloških akrobacija kako bi se ublažilo ono što se desilo u Srebrenici je potpuno nepotreban. Ili želite i imate hrabrosti da se suočite sa činjenicama, ili nemojte to raditi", kaže Todorović.

Predsjednik Helsinškog odbora dodaje da se presuda Haškog suda ne može preformulisati nikakvom rezolucijom i da je nemoguće uspostaviti vještačku ravnotežu između genocida u Srebrenici i ostalih zločina na ovim prostorima. Ističe da bi srbijanska osuda genocida prekinula začarani krug ignorisanja tuđe nesreće i otvorila novo poglavlje u procesu pomirenja.

Autor: Samir Huseinović

Odg. ur.: Z. Arbutina