Rezolucija Bundestaga o Armeniji prijetnja misiji AWACS?

NATO je odlučio: avioni za elektronsko osmatranje terena AWACS bi u budućnosti trebali davati "direktnu podršku" međunarodnoj koaliciji, koja izvodi zračne napade protiv samozvane Islamske države. To je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio proteklog vikenda u Varšavi.

Uskoro bi ovi avioni, koje Zapadni vojni savez već 30 godina koristi za nadgledanje zračnog prostora, iz Turske i sa Sredozemlja trebali nadgledati zračni prostor iznad Sirije i Iraka. Već sada avioni NATO-a kontroliraju zračni prostor iznad Turske, kako bi je zaštitili od napada iz Sirije.

AWACS je kratica za Airborne Warning and Control System (otprilike: Sistem za upozorenje i nadgledanje iz zraka). Avioni, koji nisu opremljeni oružjem i koji mogu da nadgledaju područje u radijusu od 500 km, prave digitalne snimke i u stanju su da - kao leteće komandne centrale - iz zraka diriguju vojnom akcijom bombardera.

U operacijama iznad Sirije i Iraka njihov zadatak nije da direktno usmjeravaju zračne napade, već samo da skupljaju informacije o situaciji na području zahvaćenim ratnim konfliktom i tako pomažu da se u zračnom prostoru izbjegnu opasni incidenti. A taj prostor se sve više sužava od kako saveznička koalicija i ruski bombarderi izvode zračne napade protiv IS-a. Još nije jasno kada treba da počne AWACS-misija. Portparol berlinskog Ministarstva odbrane rekao je da polazi od pretpostavke da bi NATO do kraja godine morao okončati svoje planiranje. Ali nije mogao reći kada bi tačno AWACS avioni mogli startati sa letovima.

Još nema dogovora Merkel - Erdogan

Pri tome je jasno da će, čim operacija počne, u nju biti uključeni njemački vojnici. Jer njemačka vojska Bundeswehr, prema sopstvenim navodima, trenutno stavlja na raspolaganje jednu trećinu personala za zračnu flotu NATO-saveza, koja se sastoji od 16 aviona.

No, aktuelne napetosti između Turske i Njemačke bi mogle otežati mandat koji Bundestag treba dati za angažman osoblja Bundeswehra. Normalno je da Bundestag mora glasati, prije nego se njemački vojnici pošalju u stranu misiju. Da li će to biti slučaj i kada je u pitanju mandat za učešće u misiji AWACS, se još ne zna. Najprije se u centrali u Briselu moraju razraditi tačni detalji misije. Tek onda će njemačka vlada odlučiti da li i Bundestag treba s tim da se pozabavi - ili će se na to gledati kao dio već postojeće misije Bundeswehra u bazi NATO-a Incirlik na području Turske. Ali s obzirom na političku brizantnost vrlo je moguće da dođe do glasanja u parlamentu.

U tom slučaju je već nekoliko poslanika Bundestaga, eksperata za odbranu, zaprijetilo da će blokirati mandat za učešće u misiji AWACS. Šef Zelenih Özdemir je čak pomenuo i povlačenje Bundeswehra iz Turske. Razlog: Turska vlada je delegaciji njemačkih poslanika nedavno odbila molbu za posjetu grupi od 240 njemačkih vojnika u Incirliku - što je očito bila reakcija na Rezoluciju o Armeniji u Bundestagu, koju je Turska najoštrije odbacila. U rezolucija se zločini Osmanlijskog carstva nad Armenima u 1. svjetskom ratu ocjenjuju kao genocid.

Turska strana očekuje da se njemačka vlada distancira od rezolucije - što nije ni najmanje vjerovatno.

Dogovor za sada nije ni na pomolu. Ministrica odbrane Ursula von der Leyen je tokom nedavne posjete Turskoj uzaludno pokušala da isposluje ukidanje zabrane putovanja za delegaciju zastupnika Bundestaga. Sada je, nakon nje, propao i pokušaj kancelarke Merkel. Ona je, kako je izjavio njen portparol u ponedjeljak, razgovarala ovog vikenda o tome sa turskim predsjednikom Erdoganom. Ali, kako je zaključio portparol, "dissens još nije uklonjen i dalje se radi na pronalasku rješenja".