Revolucionarni prijedlozi za ustavnu reformu u BiH

„Nakon naizgled beskonačnih i netransparentnih razgovora o reformi izbornog zakona u BiH, koji su svi propali, neki političari ponovo govore o novoj rundi pregovora, iako su svi rokovi da se bilo što promijeni prije izbora 2. oktobra sada prošli", piše austrijski Standard.

Autorka teksta piše o „glasinama da bi nova runda pregovora trebala biti održana kada predsjednik Europskog vijeća Charles Michel oko 22. maja dođe u Sarajevo". Novinarka Standarda dalje piše: „Pozadina Michelova posjeta vjerojatno je to što želi pomoći hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću, koji je u konkurentskom sporu s hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem, kada je u pitanju "angažman" za Hrvate u susjednoj Bosni i Hercegovini."

Autorka dalje navodi da se Hrvatska, na osnovu Dejtonskog sporazuma, uopće ne bi trebala miješati u unutaranja pitanja u BiH, ali da se dešava „upravo suprotno":„Budući da je Hrvatska članica EU, neki hrvatski političari i diplomate pokušavaju preko institucija EU lobirati za svoje nacionalpolitičke interese u Bosni i Hercegovini. To je posljednjih mjeseci izazvalo veliku iritaciju u Bosni i Hercegovini."

Michel u posjeti BiH

Michelova posjeta, piše autorka pozivajući se na diplomatske izvore, bi mogla sada upućivati na to da se pokušava postići dogovor koji bi bio proveden tek nakon izbora. „Time se želi – očito uz pomoć Europske pučke stranke (EPP) – smiriti nacionalnu hrvatsku stranku HDZ u Bosni i Hercegovini. HDZ je očito jako razočaran što nije mogao ostvariti svoje ciljeve, pa je čak i bosansko-hercegovačko izbornu komisiju nazvao "nelegalnom". 

Autorica dalje piše da je među stručnjacima EU „činjenica da su i SAD i EU proteklih mjeseci utrošile toliko pregovaračkog napora na relativno beznačajnu agendu, koja je zapravo zanimala samo HDZ, izazvala nerazumijevanje".

Četiri člana Predsjedništva

„Ipak, bilo je nečeg dobrog u procesu pregovora", stoji u tekstu.

„Delegacija EU u Sarajevu je prvi put podržala Vijeće građana, koje se sastajalo posljednjih mjeseci kako bi razradilo rješenja za Bosnu i Hercegovinu. Inkluzivni model, koji je već bio vrlo uspješan u drugim zemljama kao što su Belgija i Irska, i u BiH je donio iznenađujuće inovativne i pozitivne kompromise. Nažalost, o prijedlozima Vijeća građana koji broji 57 članova iz svih dijelova i društvenih slojeva države gotovo se nije javno raspravljalo, a nažalost nisu ni prevedeni na engleski jezik, iako bi mogli biti prijelomni za Bosnu i Hercegovinu i odražavati ideje i planove o budućnosti iz širokih slojeva stanovništva."

„Prvo, građani traže da se diskriminacija, potvrđena presudama Europskog suda za ljudska prava, mora okončati...Vijeće građana stoga predlaže da ubuduće četiri člana državnog Predsjedništva (a ne tri kao što je sada slučaj) budu birana od strane Parlamenta. Kandidati bi istovremeno trebali biti zastupnici u Parlamentu. Istodobno, ovlasti četiri predsjednika/ce (op. red.:članove Predsjedništva) trebaju biti ograničene na isključivo protokolarne funkcije", piše Standard. 

„Prema prijedlogu, po jedan član trebao bi biti iz reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda te jedan iz reda građana, nacionalnih manjina i ostalih. Budući da bi određena kandidatkinja ili kandidat iza sebe morali imati većinu u zastupničkim klubovima tri konstitutivna naroda, bilo bi čak zajamčeno da će HDZ dobiti "svog" predsjednika. Utoliko je neshvatljivije što HDZ nije ni razmatrao prijedlog Vijeća građana", piše Standard. 

Ukidanje Doma naroda

„Vjerojatno najinovativniji prijedlog Vijeća građana je ukidanje Doma naroda, odnosno drugog doma parlamenta. Naime, mnogi Bosanci i Hercegovci znaju da su stalne blokade i veto u Domu naroda u posljednjih nekoliko desetljeća među glavnim razlozima zastoja u zemlji. Zaštitu interesa tri velike etničke skupine bi (prema prijedlogu) ubuduće trebao pružati Ustavni sud", piše Standard.

List dalje piše o posjeti dvojice poslanika Europskog parlamenta koji su ove sedmice boravili u Sarajevu, Austrijanca Andreasa Schiedera i Nizozemca Thijsa Reutena. „Oni traže da sve političke snage u Bosni i Hercegovini rade u zajedničkim demokratskim institucijama unutar zajedničke demokratske države utemeljene na zajedničkom demokratskom ustavu. Njih dvojica su kritizirali politiku EU prema Zapadnom Balkanu, koja je, kako su rekli, posljednjih godina izgubila veliki kredibilitet.

"Sada je vrijeme da prepoznamo ozbiljnost situacije. Stalno ćemo to pitanje stavljati na politički dnevni red i učiniti vidljivim sve pokušaje nacionalista koji sabotiraju zajednički demokratski napredak", rekli su Schieder i Reuten. EU je, kako su dalje rekli, predugo okretala pogled, kada je primjerice riječ o separatističkoj politici šefa SNSD-a Milorada Dodika", piše Standard.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu