Revizija tužbe opterećuje bošnjačko-srpske odnose

"Reis i bivši reis, šefovi bošnjačkih partija, najvažniji političari, bivši general - ukratko cijeli vjerski i politički vrh bosanskih muslimana okupio se prošlog petka u sarajevskoj Vijećnici kako bi se razgovaralo o brizantnoj temi. Vijećnica, koja je u napadima Karadžićeve vojske sa okolnih brda, bila skoro pa potpuno uništena, koristi se samo u najvažnijim prilikama. "Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH, želio je od predstavnika bošnjačkog naroda dobiti potvrdu za obnavljanje postupka pred Međunarodnim sudom pravde koji se odnosi na tužbu BiH protiv Srbije za genocid, za koju rok ističe 26. februara.

Riječ je o presudi iz 2007. godine, u kojoj se kaže da Srbija doduše nije odgovorna za genocid nad bosanskim muslimanima 1995. u Srebrenici, ali da snosi odgovornost što genocid nije spriječila. Sud je procijenio da nema dovoljno dokaza da su snage bosanskih Srba koje su izvršile genocid, stajale pod kontrolom ili komandom političkog i vojnog vrha Srbije. Stoga Srbija ne može biti pozvana na isplatu ratne odštete. Radilo se o sistematski planiranom masovnom zločinu, počinjenom kako bi se etnički očistio taj dio zemlje i kasnije sa ostalima priključio Srbiji. No, etnička čišćenja počela su još 1992. godine. 81 posto svih ubijenih civila u ratu u BiH nosilo je bošnjačka imena, 11 posto srpka a 7 posto hrvatska. Presuda Međunarodnog suda pravde iz 2007. godine nije zadovoljila Bošnjake. Izetbegović sada misli da postoje novi dokazi za suodgovornost Srbije", piše Standard.

Zabrinutost u Srbiji

Austrijski list dodaje: "Tako je, po njegovom mišljenju, proces protiv bivšeg generala Vojske bosanskih Srba Ratka Mladića pokazao da je "nekoliko hiljada oficira Jugoslovenske armije učestvovalo u genocidu i da je Miloševićev režim logistički stajao iza genocida". U Srbiji je revizija tužbe dočekana sa zabrinutošću. Premijer Vučić smatra da to predstavlja početak komplikovanih odnosa između Srbije i BiH i da BiH time može puno više da uzgubi od Srbije. Pravni eksperti polaze od pretpostavke da bi zahtjev za revizijom postupka mogao biti odbijen.

U Republici Srpskoj u čijem sastavu se danas nalazi Srebrenica i gdje većinu stanovništva čine Srbi, zahtjev za obnavljanje postupka je izazvao bijes i negodovanje. Sve partije bosanskih Srba žele da spriječe reviziju postupka. Prošle sedmice srpski parlamentarci su zbog toga bojkotovali rad parlamenta. Srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić upozorio je na mogućnost izbijanja političke krize sa teškim posljedicama i dodao da je revizija postupka za međuetničke odnose pogubna. Odnosi između BiH i Srbije su ionako napeti. U septembru je predsjednik RS Milorad dodik održao neustavni referendum o neustavnom prazniku i time napravio još jedan korak u pravcu dezintegracije države. Dodik želi otcjepljenje RS od BiH. Izjasnio se i da bi želio da RS jednog dana bude pripojena Srbiji.

Sada Dodik upozorava da Izetbegović obnavljanjem postupka stavlja na kocku budućnost BiH. "Ako Bošnjaci žele uspješnu BiH, onda moraju razumjeti da u njoj žive i Srbi", rekao je Dodik. Na ovaj akt Izetbegovića se, smatraju neki analitičari, gleda kao na odgovor na Dodikov referendum. Drugi opet ukazuju na unutrašnjo-političke motive. Izetbegović je pod kritikom svoje stranke SDA i boji se za vlast. Ministar spoljnih poslova, Srbin Igor Crnadak smatra da Izetbegović nema pravo da podnosi zahtjev za obnavljanjem tužbe u ime BiH i da bi on, kao ministar spoljnih poslova, morao biti za to odgovoran", zaključuje Standard.

Pokušaj navodnog puča i trag koji vodi u Rusiju

Crna Gora se nalazi pred ulaskom u NATO. Nedostaje još samo pristanak četiri članice i kada on stigne, ništa joj ne stoji na putu da uđe u NATO, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung i dodaje: "Rusija je kategorično protiv toga. Još na početku pregovora o učlanjenju je Ministarstvo spoljnih poslova u Moskvi saopštilo da je članstvo Crne Gore u NATO "u suprotnosti sa interesima Rusije i primorava nas na odgovarajuću reakciju". Spada li u tu reakciju i pokušaj puča u Crnoj Gori tokom parlamentarnih izbora u oktobru? To tvrdi vlada i državno tužilaštvo Crne Gore. Državni zužilac Milivoje Katnić kaže da posjeduje dokaze da ruski agenti stoje iza toga. Ruski šef diplomatije Lavrov i portparol Putina odmah su odbacili ove tvrdnje.

No, postoje velika razmimoilaženja ne samo po pitanju da li su ruski obavještajci učestvovali u puču nego i da li je uopšte bilo puča. Proruski orijentisana opozicija u tome vidi izmišljotinu Mila Đukanovića, koji to navodno koristi kao paravan kako bi eliminisao svoje protivnike. Tužilaštvo Crne Gore stavlja na teret dvojici vođa opozicionog Demokratskog fronta da su učestvovali u zavjeri. Prošle sedmice im je parlament u Podgorici ukinuo imunitet. S druge strane, neosporno je da ova partija održava uske veze sa Srbijom. Početkom februara su ova dvojica vođa Demokratskog fronta bila na razgovorima u Moskvi. 

Afera je počela 15. okotobra prošle godine, dan pred izbore, hapšenjem 20 Srba koji su u izbornoj noći trebali da zauzmu javne ustanove, otmu i ubiju Đukanovića i proglase prorusku partiju Demokratskog fronta za pobjednicu izbora. Već tada se govorilo da su među organizatorima zločina dvojica ruskih nacionalista i to oni za koje Državno tužilaštvo sada tvrdi da su ruski agenti. Sumnje da trag zaista vodi u Rusiju, pothranila je i izjava premijera Srbije Vučića da su srpske snage sigurnosti uhvatile drugu grupu muškaraca sa istim zadatkom i da iza svega stoji treća država. Neposredno nakon toga je ruski sekretar Nacionalnog vijeća sigurnosti i bliski saradnik Vladimira Putina Nikolaj Patrušev nenajavljeno doputovao u Srbiju", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.