Reporter DW-a svjedoči o eboli

DW: Kolega Šolc, upravo je i u SAD dijagnostikovan prvi slučaj ebole van afričkog kontinenta. Da li se epidemija već raširila širom svijeta?

Jan-Filip Šolc: Vjerujem da ne moramo mnogo da brinemo zbog toga. Jer, situacija u zapadnim zemljama je potpuno drugačija nego u Africi. U Sjedinjenim Država i Evropi postoji zdravstveni sistem koji funkcioniše. Pacijent u SAD leži na izolovanom odjeljenju i tačno se zna s kim je bio u kontaktu. Ne mogu da zamislim da postoji opasnost po Sjedinjene Države ili druge zapadne zemlje od epidemije ebole.

U zapadnoj Africi je do sada od posljedica ebole umrlo preko 3.000 ljudi. Ti si bio protekle nedjelje u Sijera Leoneu kako bi izvještavao o borbi protiv širenja virusa. Kakva je tamo situacija?

Apsolutno katastrofalna. Užasno veliki problem je taj što u Sijera Leoneu nedostaje sve što je potrebno da se zbrinu pacijenti zaraženi virusom ebole. Zdravstveni sistem se dijelom urušio. Prije svega nedostaje izolovanih odjeljenja, a mnogi zaraženi su još uvijek kod kuća i na taj način šire zarazu na ukućane i komšije. Mnoge bolnice jednostavno više ne funkcionišu jer se ljekari i drugo medicinsko osoblje plaše da nemaju posla samo sa malarijom ili drugim bolestima već upravo sa ebolom. Tu su još samo poneki iz međunarodnih organizacija poput "Ljekara bez granica" ili "Cap Anamur". Ali, pacijenti se jednostavno ne zbrinjavaju.

Neki eksperti govore o tome kako u Sijera Leoneu, Liberiji ili Gvineji ne da bi mogli biti uništeni samo zdravstveni sistemi već se govori o kompletnom državnom kolapsu. Strahuješ li da bi takvo što moglo da se dogodi?

To u svakom slučaju nije isključeno. Ako epidemija nastavi dalje da se širi to će u ovim zemljama ostaviti fatalne posljedice u mnogim sferama. A i privreda je naravno na koljenima. Ljudi pokušavaju da nekako preguraju svakodnevicu. Još uvijek se može otići na pijacu i kupiti povrće. Jer, stanovništvo se mora nekako opskrbiti. Više od toga se u privrednom smislu ne događa. Onda će veliki problem nastati ako počne da ponestaje hrane. Ne želim da dodatno dramatizujem situaciju, sli strah od ovakvog kolapsa postoji.

U tvojoj reportaži poseban utisak ne mene su ostavile slike kako jedna oboljela pacijentkinja pokušava da pobjegne iz karantina. Čovjek može da osjeti njen strah i paniku. Koje su tebi slike s puta po Sijera Leoneu ostale duboko urezane u sjećanju?

Upravo te slike. Vidjeti je tako kompletno dehidriranu, dezorijentisanu kako pokušava da pobjegne iz karantina. I ne samo da karantina nema dovoljno već i oni koji postoje ne funkcionišu kako treba. Ljekari takođe govore da je sve prilično haotično.

U nekim karantinima koje smo posjetili zbog sigurnosnih razloga nije nam bilo dozvoljeno snimanje. Ali, strahujem da tamo vladaju katastrofalni uslovi i da pacijenti nisu dovoljno snabdjeveni lijekovima i hranom. Inače se ne bi dogodio ovakav pokušaj bijega kao što je pokušala ova oboljela žena.

Kako si se ti štitio od zaraze?

Bez obzira na neka pravila, ne možete u potpunosti isključiti zarazu, ali možete umanjiti rizik. Mora da bude jasno da se nikako ne smije doći u dodir sa tjelesnom tečnošću zaražene osobe. Jer, virus ne može da se širi kroz vazduh. A širi se samo preko osoba koje već imaju povišenu temperaturu i proliv. Ako pazite na to, onda je rizik manji. Pri tom, nismo ni snimali tamo gdje leže pacijenti zaraženi od ebole. Za to su potrebna specijalna zaštitna odijela. A za njihovu upotrebu potrebna je specijalna obuka. I zato smo i rekli da pod takvim uslovima nećemo da idemo u karantine.

Kada bolest izbije, uzrokuje visoku temperaturu i krvarenja i završava smrtnim ishodom. Ljudi se plaše i ovdje u Njemačkoj. Sklanjaju li vam se ljudi s puta kada im kažete da ste upravo došli iz Sijera Leonea?

To je primjetno. Jer, ljudi veoma zaziru od ove bolesti. Naravno da su to dijelom iracionalni strahovi. A to dolazi i od toga da ljudi nisu dovoljno informisani o tome kako se ebola širi. Ali, mogu to da razumijem. Jer, radi se zaista o zastrašujućoj epidemiji koja se širi zapadnom Afrikom. I to da ljudi strahuju da može da se raširi širom svijeta je takođe razumljivo.

Jan Philip Scholz je reporter DW-a iz Afrike. Razgovor vodio Peter Hille.