Reis Kavazović: Naše odnose moramo zaštititi od politizacije

1. Na islam u BiH se u Njemačkoj gleda kao na evropski, moderan i liberalan. Njemački političari su često znali reći: „Ugledajmo se na islam u BiH". Koja je posebnost bh. islama u odnosu na bliskoistočni islam i druge islamske zajednice u svijetu? 

Islam je u svom učenju u svojim temeljnim izvorima jedan. Pitanje je interpretacija, a nerijetko kulture i tradicije podneblja u kome se njegovo učenje širilo. Islam je u Bosni i Hercegovini stoljećima kreirao kulturu i civilizaciju koja je uobličena interakcijom sa glavnim tokovima historijskih, kulturnih i političkih procesa koji su se odvijali u ostatku Evrope, sa svim posebnostima tih procesa u zemljama jugoistoka Evrope. To je nešto što drugi nazivaju evropskim ili bosanskim islamom, a mi radije nazivamo „bosanskim iskustvom življenja islama". 

2. U posljednje vrijeme sve je više kritika da se slika islama u BiH polako mijenja i da posebnu ulogu u tome imaju selefije. Kakav je Vaš odgovor na to? 

Takve optužbe najčešće dolaze od političkih projekata koji bi od Bošnjaka kao najveće žrtve ratova u bivšoj Jugoslaviji napravili najveću evropsku opasnost. Priča o navodnoj „islamskoj opasnosti" sa Balkana se koristi za potrebe historijskog revizionizma i političke delegitimizacije evropskih naroda čiji su pripadnici većinski muslimani.  

Istovremeno, globalizacija jeste donijela pluralizaciju interpretacija islama, pa i u Bosni i među Bošnjacima. Među tim interpretacijama su i rigidne, redukcionističke, a rjeđe i ideologizirane i nasilju sklone. Iako smo to smatrali velikim izazovom danas možemo reći da je islamska tradicija Bošnjaka i naše društvo pokazalo zavidnu otpornost na te izazove i da oni nisu uspjeli pomjeriti glavne tokove našeg vjerskog učenja niti ugroziti naše tradicionalne vjerske institucije življenja i naučavanja vjere. Ono što je jako bitno jeste da su 4. decembra 2015. godine najodgovorniji predstavnici bošnjačkog naroda u državnim, političkim, vjerskim, akademskim, kulturnim i drugim institucijama Bosne i Hercegovine potpisali Zajedničku izjavu o nasilnom ekstremizmu, u kojoj je iznesen jasan stav Bošnjaka o ovom fenomenu. 

3. Početkom septembra je Austrijanac, bosanskog porijekla, kojeg su austrijske vlasti sumnjičile za islamizam zapucao na stražare izraelskog konzulata u Minhenu. Koliku štetu, napadi poput ovoga, nanose imidžu muslimanske zajednice u BiH? 

Nismo osjetili bilo kakve reakcije, koje bi postupke ovog mladića, koji je prema onome što smo mogli vidjeti iz preliminarne istrage bio psihički nestabilan, povezivali sa našom zajednicom u domovini ili dijaspori. Nama je jako bitno da on motive za svoje nasilno ponašanje nije mogao naći u institucijama Islamske zajednice u BiH u domovini ili dijaspori. A drugo je pitanje šta možemo uraditi više kako bismo zajedničkim naporima države i društva zaštitili ove ranjive pojedince od manipulacije. 

4. Sarajevo je u 15. stoljeću ukazalo dobrodošlicu Jevrejima, nakon njihovog progona iz Španije, kada ih niko nije htio prihvatiti. Do danas je odnos stanovnika BiH i islamske zajednice prema jevrejskoj zajednici poseban i izrazito dobar. Može li on biti narušen nakon rata koji Izrael vodi u Gazi nakon napada Hamasa od 7. oktobra? 

Na brutalnost i razmjere razaranja, kojima svijet svjedoči u Gazi, i konstantno eskaliranje nasilja u tom dijelu svijeta niko ne bi trebao biti ravnodušan. Odnos, koji mi muslimani Bošnjaci i naše komšije - bosanski Jevreji imamo, pokušavamo zaštititi od politizacije. Do sada nam je to uspijevalo i mi mislimo da ćemo uspjeti i u budućnosti bez obzira na to što globalni procesi pokušavaju poremetiti te historijske komšijske odnose u kojima smo uvijek brinuli jedni o drugima. Ponosni smo na to što je sinagoga u Sarajevu vjerovatno jedina u Evropi, koju ne čuvaju jake policijske snage niti je okružena zidovima i bodljikavom žicom. 

5. Mnogi u BiH, posebno Bošnjaci muslimani osuđuju postupke Izraela u Gazi. Strahujete li da može doći do antagonizma prema Jevrejima u BiH ili Jevrejima generalno? 

Ne vidim nikakav razlog za to. U Jevrejskoj zajednici u Bosni i Hercegovini kao i Islamskoj zajednici, hvala Bogu, ima dovoljno odgovornih ljudi koji neće dozvoliti da se to desi. Sve dok svaki život cijenimo isto i dok se ne plašimo reći istinu i dok smo dosljedni učenju naše vjere, to se neće desiti. Ti odnosi su preživjeli daleko veća iskušenja, preživjet će i ovo.  

Jevreji u Sarajevu svake godine slave Sarajevski purim. Sjećanje je to na događaj kada je 1819. godine osmanlijski namjesnik u Bosni Mehmed Ruždi-paša u okove bacio tadašnjeg sarajevskog hahambašu Mojsija Danona i desetericu najviđenijih Jevreja i zaprijetio im da će svu jedanaestoricu pogubiti, ako mu se u roku od dva dana ne isplati 500 kesa groša. Sarajevska čaršija, njeni uglednici su se pobunili i prisilili namjesnika da oslobodi njihove komšije.  

U Drugom svjetskom ratu bošnjačka inteligencija je potpisala javne peticije protiv nacističkih zločina, muslimanske porodice su krile jevrejske porodice od nacističkih pogroma. Derviš Korkut, muslimanski direktor muzeja, je rizikujući vlastiti život od nacista spasio jednu od najvrjednijih jevrejskih knjiga, Sarajevsku Hagadu, sakrivši je u jedno planinsko muslimansko selo. Zajedno smo preživjeli opsadu Sarajeva, najdužu opsadu jednog grada u modernoj historiji u posljednjoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu. Zajedno ćemo preživjeti i ove strahote. 

Druga je stvar što će dugoročno politika koju vodi trenutna vlast u Tel Avivu zasigurno stvoriti animozitete i duboko ukorijenjena neprijateljstva, koji će trajati godinama koje su pred nama i koje će biti teško prevladati.  

6. Ove godine, na Međunarodni dan sjećanja na holokaust, koji ste obilježili u Memorijalnom centru Srebrenica, rekli ste da su Bošnjaci i bosanski Jevreji jedno tijelo i potpisali ste muslimansko-jevrejsku inicijativu za mir. Može li to pomoći da se umanji jaz, izazvan izraelskom ofanzivom u Gazi, koja je posljedica napada Hamasa na jug Izraela?

Da. Na taj dan u prisustvu predstavnica Majki Srebrenice i Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini ja i generalni savjetnik emeritus Svjetskog jevrejskog kongresa i predsjednik Svjetske federacije udruženja Bergen-Belsen Menachem Z. Rosensaft potpisali smo dokument nazvan „Principi dijaloga Kavazović-Rosensaft”. Posebnu zahvalnost dugujem mom prijatelju prof. Rosensaftu na njegovom angažmanu i odlučnosti ne samo u realizaciji ove inicijative, nego i za sve što radi. 

Posvećenost pamćenju i obilježavanju žrtava prošlih genocida, odbacivanje svih oblika antisemitizma, islamofobije i drugih netrpeljivosti, odlučna predanost zaštiti života, sloboda izražavanja unutar okvira poštovanja, na način da kao prijatelji možemo jedni drugima reći ono što nas brine, naša očekivanja, stahove i nadanja, principi su koji Jevrejima i muslimanima u svijetu mogu biti putokaz za bolju budućnost. I ne samo njima, jer je Inicijativa za mir i pamćenje poziv svima, naročito našim komšijama pravoslavcima i katolicima da nam se na ovom putu pridruže. Posebno su nam bitni principi „dosljedne i suosjećajne komunikacije" na kojima Inicijativa insistira i ulaganja zajedničkog napora u vremenima krize na način da smo se obavezali stajati zajedno, udružujući naše resurse, znanje i strategije. Zato se s pravom nadamo da će se naši zajednički napori proširiti na upravljanje kriznim situacijama, očuvanje mira i rad na obnovi, osiguravajući čvrstu podršku i zaštitu naših zajednica gdje god i kada god se desi kriza, koja prijeti miru ili prijeti ponavljanju genocida.  

Ovi principi su tu da ih prihvate i drugi vjerski lideri, akademici, zvaničnici i ljudi koji dijele naše zajedničko nastojanje da budućim generacijama ostavimo bolji svijet, u kojem se nikome neće ponoviti genocid počinjen u Aušvicu, Bergen-Belsenu, Srebrenici, Jasenovcu i svim drugim mjestima užasa.  

7. U Evropi sve više jača desnica a s njom i antislamsko raspoloženje. Kako Vi na to gledate? 

Kao što pojava isključivih i netolerantnih ideologija među muslimanima ne bi trebala biti samo muslimanski problem, tako isto jačanje takvih pokreta u Evropi treba da je izazov, kojim se zajedničkim snagama trebamo pozabaviti. Očito je da se neki od tih radikalnih pa i nasilnih skupina hrane anti-migrantskim pa i anti-islamskim sentimentom, ali njihova agenda je daleko šira kao i razlozi njihove popularnosti. 

Neki od problema, za koje radikalna desnica tvrdi da imaju odgovor, su legitimni izazovi, koji očito brinu značajan dio Evropljana. Samo je pitanje, da li je odgovor koji nude ispravan i da li je u duhu slobodnih, demokratskih društava, utemeljenih na humanističkim vrijednostima i individualnim i kolektivnim slobodama građana.  

Naša zajednička Evropa ima tamna poglavlja svoje prošlosti od osvajačkih pohoda muslimanskih vladara do križarskih ratova, preko vjerskih i sektaških ratova različitih pravaca unutar kršćanstva, do strahota Prvog svjetskog rata, uspona nacizma i dominacije komunizma nad velikim dijelom evropskog prostora, pa sve do genocida u Srebrenici. Tužna bi bila spoznaja da ništa nismo naučili iz tih grešaka i da nemamo kapacitet da ponudimo jednu bolju viziju budućnosti za našu djecu. Trendovi koje osjetimo i mi ovdje nisu dobri i ne bi trebali zabrinjavati samo muslimane Evrope. 

8. Kako vi ocjenjujete današnju situaciju u BiH? Kako gledate na segregaciju i etno-nacionalistički princip koji preovladava? 

Uplitanje susjeda u Bosnu i Hercegovinu i njihove pretenzije prema njenom teritoriju nažalost nisu prestale ni nakon brutalnog rata. Sile, koje održavaju podjele, segregaciju pa i aparthejd u dijelovima države, ne odustaju od svojih nauma da dijelove BiH proglase teritorijom samo jednog od naroda, koji su ovdje stoljećima živjeli zajedno. To su opasne ideologije prekrajanja granica, separatizma, podjela i vjerske i nacionalne dominacije, koje je bolje zaustaviti na Balkanu, prije nego se počnu širiti Evropom. Dugo se vjerovalo da će proces evropskih integracija riješiti te probleme i da će primjene evropskih normi, naročito Evropske povelje o ljudskim pravima i to što su presude Evropskog suda za ljudska prava nadređene ustavom domaćem zakonodavstvu, osigurati evropsku budućnost svim građanima. Nažalost, problemi koje ima projekat ujedinjene Evrope najbolje se vide ovdje na njenim granicama. U posljednje vrijeme imamo ozbiljne pokušaje da se u BiH ne insistira na istim vrijednostima, koje vrijede u drugim evropskim državama i da se ovdje zadrži neki oblik „milet" sistema, što nas posebno brine.  

9. Jako ste kritikovani i napadani kada ste prošle godine izjavili: „Ako institucije padnu moramo biti spremni braniti BiH oružjem". Neki mediji su čak pisali kako je to poziv na rat. Šta Vas je navelo da to kažete? 

Institucije Bosne i Hercegovine su jedino što čuva mir u ovoj zemlji. Svako poigravanje sa njima, poigravanje je sa mirom u zemlji koja je toliko propatila ne tako davno. 

U slučaju urušavanja državnih institucija rizikujemo da se vratimo i devedesete i da građani ove zemlje i narodi počnu samostalno brinuti o svojoj sigurnosti i zaštiti od nekih novih genocida i to je opasan put koji ne smijemo ni zamisliti. 

Definicija manipulacije je kada vas oni, koji svojom nepristojnošću i neodgovornim postupanjem počnu prozivati zbog vaše reakcije. Ratom ne prijete oni, koji upozoravaju na neodgovorne politike koje svakodnevno potkopavaju državne institucije, te narušavaju povjerenje među građanima i narodima, nego oni, koji u miru pokušavaju postići ono što nisu mogli u ratu i koji takve politike vode.  

Husein-ef. Kavazović je 14. reisul-ulema Islamske zajednice u BiH. Na mjesto prvog čovjeka IZ u BiH izabran je 2012. Završio je Gazi-Husrefbegovu medresu u Sarajevu, gdje je stekao zvanje imama. Nakon okončanog studija na Univerzitetu Al-Azhar u Egiptu (1985-1990),vratio se u BiH gdje je 1993. izabran za muftiju tuzlanskog ostavši na toj dužnosti do izbora za reisa.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu