Referendum nije pravi put

Aktuelni referendum o 9. januaru, Danu Republike Srpske, koji je planiran za 25. septembar, prijetnja ratom Sefera Halilovića i reakcije na njegovu izjavu, prihvatanje zahtjeva Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, te uloga susjednih država u stabilizaciji ili remećenju opšte situacije u BiH, teme su o kojima za Deutsche Welle govori Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava u RS.

Referendum nije u interesu građana RS

Todorović smatra da referendum 25. septembra nije u interesu građana Republike Srpske, ali jeste u interesu vladajuće većine, a u sklopu politike koja ne rješava postojeće probleme, nego proizvodi nove. Na taj način, objašnjava Todorović, želi se odvratiti pažnja od veoma loše ekonomske situacije, korupcije, te pridobiti podrška naivnih birača za lokalne izbore. Pri tome, naš sagovornik ne amnestira ni opoziciju u manjem bh. entitetu, ali ni političke strukture u cijeloj BiH.

"Opozicija u RS se ponijela kalkulantski i po ko zna koji put su pokazali da nemaju hrabrosti i viziju za istinske promjene i potrebne reforme. Duboko je zabrinjavajuće da se politička retorika u BiH nije puno odmakla od one predratne, te se tobožnja etnička ugroženost, izazivanje podjela, straha i nepovjerenja, koristi u svrhu kontinuirane političke manipulacije," tvrdi Todorović i dodaje:

"Ne treba podsjećati da su Odluke Ustavnog suda BiH konačne i obavezujuće, te da kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma može najviše štetiti građanima Republike Srpske. Neprihvatljivo je da se, zarad uskih političkih interesa, Republika Srpska prepoznaje u regionu kao faktor nestabilnosti, što direktno sprječava bilo koju vrstu privrednih ulaganja i pojačava izolaciju. U ovom slučaju je očigledno da ne postoji ni podrška zvaničnog Beograda za ovakav stav vlasti u RS."

Podrivanje pravne države je krivično djelo

Branko Todorović tvrdi da na političkoj sceni u RS, pa donekle i na nivou BiH, politički lideri snažno i uporno rade na podrivanju pravne države i pravosudnih institucija, što je samo po sebi krivično djelo. Ukoliko postoje slabosti u pravosuđu, tvrdi on, može se intenzivno i posvećeno raditi na reformama. "Umjesto napora da se obezbjedi vladavina prava, unaprijedi efikasnost pravosuđa, mi imamo očiglednu i otvorenu želju političara da stave pravosudne institucije pod svoju ličnu kontrolu, prije svega motivisani željom da izbjegnu "ruku pravde" kada je u pitanju enormna korupcija i pljačka narodnog, odnosno državnog novca," kategoričan je Todorović

Pojašnjava da, ako postoje određene slabosti, onda svi treba da rade na tome da se one otklone, a ne da se još više opstruiše funkcionisanje pravosudnih institucija. "Ako nekome u ovoj zemlji ne odgovara što u Ustavnom sudu BiH sude i sudije stranci, ako to utiče na suverenitet naše zemlje, onda se to može sasvim legitimno pokrenuti pred domaćim i međunarodnim institucijama, kao nešto što eventualno treba promijeniti i preispitati. Pri tome, ne treba zaboraviti da je aktuelni Ustavni sud BiH dejtonska kategorija," zaključuje Todorović.

Odgovornost je i na građanima BiH

U jeku predizborne kampanje za lokalne izbore 2. oktobra, u RS traje i kampanja afirmiranja referenduma 25. septembra. U tome prednjače stranke okupljenje oko Dodikovog SNSD, a opozicija na entitetskom nivou, zbog političkih poena, primorana je da diskretno podržava referendum. Branko Todorović u tome vidi veliku odgovornost građana ove zemlje koji su, ipak, izloženi jeftinim političkim manipulacijama, u koje ubraja i prijetnje ratom od strane Sefera Halilovića, ali i onih koji su na njegove izjave reagirali.

"Građani prilično lakovjerno i naivno, da ne upotrebim neku težu riječ, upadaju u zamke prizemne političke manipulacije, izazivanja međuetničkog i međureligijskog nepovjerenja i podjela, te daju podršku upravo onima koji su BiH doveli na listu najsiromašnijih i najkorumpiranijih zemalja na svijetu. Sefer Halilović je svojim izjavama napravio najveću uslugu predsjedniku Dodiku i mislim da mu je on na tome veoma zahvalan," tvrdi naš sagovrnik i dodaje: "Ova izjava će mobilisati veliki broj onih u RS, koji nisu previše marili za referendum. Ovo je tipičan primjer politika koje su međusobno ovisne, koje traže neprijatelja i mržnju, a ne dijalog. Takve politike ne mogu da opstanu bez ovakve vrste uzajamnosti i ekstremizma."

Evropski put nema alternativu

Branko Todorović kaže da je poražavajuće što, u trenutku kada nam se otvaraju vrata EU, građani ne shvataju da nas prijetnje ratom, govor mržnje, političko nasilje i nestabilnost, trajno izoluju od demokratskog svijeta i napretka. Misli da nekima upravo demokratski svijet predstavlja problem jer ne žele evropske principe rada i reda, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava. Izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava u Republici Srpskoj zbog toga zaključuje:

"Duboko je poražavajuće što se priča o referendumu otvara u trenutku kada je prihvaćena aplikacija BiH za članstvo u EU, što je možda i najznačajniji događaj u proteklih 20 godina. Umjesto da se koncentrišemo i sve snage usmjerimo ka socioekonomskim reformama, reformama u oblasti javne uprave, vladavine prava, restruktuiranju javnih preduzeća, reforme zdravstvenog sektora i drugih oblasti javnog života, mi smo taoci politika koje su pojedincima donijeli ogromno bogatstvo i privilegije, a građanima samo neimaštinu, neizvjesnost i strahove. Dugoročno gledano, jedini put stabilnosti i prosperiteta za BiH i sve njene građane je članstvo u euroatlantskim institucijama. To je put koji nema alternativu."