Rastuća frustracija u ExYU

List Frankfurter Allgemeine Zeitung piše: "Raspadom jedinstvenog Saveza komunista Jugoslavije (SKJ) prije 25 godina počeo je zapravo raspad Jugoslavije. U znak protesta zbog rastuće srbijanske dominacije i nespremnosti na reforme, 22. januara 1990. najprije su Slovenci a onda i predstavnici Hrvatske napustili Konges SKJ, koji se održavao u Beogradu. 14 mjeseci kasnije su Slovenija i Hrvatska proglasile nezavisnost. U oktobru 1991. to je uradila Makedonija, u martu 1992. BiH. 2006. odvojila se Crna Gora a 2008. je i Kosovo proglasilo nezavisnost. Voditelj briselskog ureda fondacije Nauka i politika, Dušan Reljić kaže da je proces transformacije propao. "Djeca rastu u lošijim uslovima nego njihovi roditelji osamdesetih godina".

Zbog krize eura ali i iskustava s Rumunijom, Bugarskom i Hrvatskom niko ne računa da će uskoro doći do nastavka proširenja EU. Vladimir Gligorov, ekonomista i sin prvog predsjednika nezavisne Makedonije Kire Gligorova, iz Beograda posmatra razvoj situacije. "Ovdje raspoloženje nije baš pro-evropsko. Evropskoj uniji se pripisuje odgovornost za niz problema, mada je najveći broj njih kućne radinosti", kaže on. Radi se o prezaduženosti, zastoju u privatizaciji, malom obimu investicija, maloj potražnji na domaćem tržištu, slabim institucijama, korupciji kao i etničkim konfliktima u Republici Srpskoj ili na Kosovu.

I tu sada pokušava da uskoči Rusija. U konfliktu sa Zapadom, Moskva apelira na solidarnost među zemljama istočne Evrope ali i podstiče snove o Velikoj Srbiji. No, ekonomski Rusija, s obzirom na sankcije i pad cijena nafte, nema šta puno da ponudi. U takmičenju i odmjeravanju snaga između Rusije i EU, profitira Kina. Peking se sve jače vrti oko zemalja istočne Evrope i daje im finansijsku podršku. U decembru je Li Kećijang kao prvi kineski premijer u posljednjih 28 godina posjetio Beograd, gdje se sastao sa 16 šefova država ili vlada. Otvorio je most na Dunavu, koji je podignut kineskim sredstvima i dogovorio gradnju trase za ekstra brze vozove na liniji Beograd-Budimpešta. Slično kao i u Africi, Kina sa sobom donosi novac. Kineski premijer je zemljama dao u izgled kredite u visini od 13 milijardi dolara. "Peking je dole sada vodeći partner i investitor", kaže ekspert za Balkan Reljić. Od EU i Rusije zemlje jugoistočne Evrope teško da očekuju neke impulse, ali ih zato očekuju upravo iz Azije", piše list Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Ostavka suosnivača Pegide

Vođa Pegide, jedan od njenih glavnih osnivača i organizator demonstracija u Dresdenu Lutz Bachmann morao je podnijeti ostavku. Neue Osnabruecker Zeitung piše: "Odvratno i razotkrivajuće: Lutz Bachmann predstavio se sa Hitlerovim brkovima a pripisuju mu se i mnoge parole kojima se podstiče mržnja prema strancima. Ko god da je organizatora Pegide smatrao poštenim i naivnim sada mora da prizna da je on opasan raspiritelj mržnje. Sumnja za raspirivanje mržnje među narodima više je nego opravdana. Njegova ostavka je morala uslijediti", piše Neue Osnabruecker Zeitung.

Za Badische Zeitung iz Freiburga jedna stvar je jasna: "Kada se neko poput Bachmana slika kao Adolf Hitler i postavi tu sliku na Facebook, on je ili desni ekstremista ili nije pri pameti ili je kombinacija te dvije opcije. Brza ostavka kažnjavanog dilera drogom "sa svih funkcija" u Pegidi može se shvatiti kao pokušaj da se spasi ono što se više ne može spasiti a to je integritet vođstva Pegide i poziv da se ona shvati kao ozbiljan narodni pokret. Ko god da je do sada imao simpatije za Pegidu, trebao bi da se u sebi zapita kako je to bilo moguće. Da li je zaista moguće da jedna ovakva kreatura može da zavede suverene građane?

Rhein-Neckar Zeitung iz Mannheima zaključuje: "Da se šef Pegide Lutz Bachmann nije razotkrio kao Hitler-fetišista i osoba koja mrzi strance, Pegidi bi bilo lako da nastavi da tvrdi kako "ovdje maršira građansko nezadovoljstvo".