Radnici u zalivskim zemljama bez prava

„Opasni i teški poslovi, male plate, slaba pravna zaštita“: ovako sindikati i borci za ljudska prava opisiju uslove pod kojim rade migranti u zalivskim zemljama. Posebnu pažnju privlači veliki broj smrtnih slučajeva na gradilištima u Kataru gdje je u toku izgradnja stadiona na kojim će se igrati utakmice Svjetskog nogometnog prvenstva koje se u toj zemlji održava 2022. godine. Generalni sekretar Međunarodnog saveza sindikata (IGB) Sharan Burrow kaže da se prema radnicima-migrantima postupa kao prema „prisilnim radnicima“. Slično je i u drugim monarhijama u regionu. Amnesty International navodi da se u Saudiskoj Arabiji mnogi radnici iz inostranstva iskorištavaju i zlostavljaju. Saudijske vlasti od početka novembra oštrije postupaju prema strancima bez važećih dokumenata. U Riadu su u subotu (9.11.201) u sukobima između policije i ilegalnih useljenika poginule najmanje dvije osobe.

U bogatim zalivskim monarhijama je obavljanje raznih poslova skoro nezamislivo bez migranata. Samo mali dio tih migranata su kvalifikovani menadžeri, ljekari ili inžinjeri. Svi ostali su obični radnici. Oni su sa Filipina, iz Indije, Nepala i drugih afričkih i azijskih država. U zalivskim zemljama grade puteve i višespratnice, voze taksije ili kamione. Osim toga obavljaju poslove koje ne želi obavljati domaće stanovništvo. Ovi radnici u svojim domovinama ne mogu pronaći poslove kojim bi mogli prehraniti porodicu. “Ovi ljudi odlaze jer apsolutno nemaju izbora”, kaže Azfar Khan, predstavnik Međunarodne organizacije rada (ILO) za arapske zemlje.

Pasoš ostaje kod poslodavca

Migranti koji žele vizu za Ujedinjene Arapske Emirate, Saudijsku Arabiju, Kuvajt, Katar ili Bahrein se zadužuju kod posrednika. Kada dođu u neku od zalivskih zemalja, poslodavci im oduzimaju pasoše. „Oduzimanje pasoša može dovest prisilnog rada“, kaže Khan. Radnik bez odgovarajuće dozvole se lako može natjerati da radi prekovremeno i da se odrekne prava na godišnji odmor. Sindikati sve više dobijaju pritužbe na prekovremeni rad na temperaturama preko 40 stepeni. Osim toga, mnoga gradilišta nisu osigurana za slučaj nesreće na radu.

Marietta Dias iz Društva za zaštitu od radne migracije kaže da je najveći problem kašnjenje plate ili plaćanje samo jednog njenog dijela. Mjesečna plata često iznosi 180 eura, što nije dovoljno za same radnike, a kamo li za njihove porodice u domovini. “Ako poslodavac i ne isplati radnicima platu, pravni put je otvoren”, kaže Marietta Dias, porijeklom iz Indije. “To sa sobom nosi i probleme, a jedan od njih je da postoji opasnost gubljenja posla. Bahrein ima najbolji zakon o radu. Međutim, on se često ne provodi”, kaže Diasova.

Kafala sistem narušava prava iz radnog odnosa

Predstavnik ILO-a, Khan, smatra da je zakon o radu u zalivskim zemljama uglavnom dobar. Tzv. Kafala sistem podriva zaštitu jer se tom tradicionalnom praksom domaći sponzori tretiraju kao stranci. On nudi posao i obezbjeđuje vize za ulazak u zemlju. Sponzori istovremeno u potpunosti kontrolišu uposlenike tako što im zadržavaju pasoše. Khan kaže da „Kafala sistem“ poslodavcima daju preveliku moć. Oni mogu diktirati kolika će biti plata i kakvi će biti uslovi rada i stanovanja. Osim toga, radnik iz inostranstva bez odobrenja poslodavca nema mogućnost mijenjanja posla. „Zarobljeni su u situaciji koju ne žele“, kaže Kahn i dodaje da su propali svi dosadašnji pokušaji da se ukine taj sistem u zalivskim zemljama.

Radnici iz inostranstva su odavno većina na tržištu rada. U Kataru i Emiratima su četiri od pet stanovnika stranci. U Bahreinu i Kuvajtu su čak više od polovine broja stanovništva. Samo u Saudijskoj Arabiji domaće stanovništvo čini dvije trećine. Vlada u Riadu je radi bolje kontrole stranaca u ultrakonzervativnom kraljevstvu naredila ilegalnim useljenicima da se i zvanično prijave ili da napuste zemlju. Oko milion migranata je do početka novembra spakovalo kofere i napustilo zemlju. Mnogi su ostali – bez valjanih dokumenata. Policija takve osobe hapsi u racijama i odvodi u centre iz kojih prisilno budu vraćeni u zemlje porijekla. U tim racijama dolazi do nasilja i sukoba. Mohamed Sabah Shek Said iz Etiopije se žali da se prema useljenicima oštro ne odnosi samo policija: “tzv Shebabi – naoružani mladi saudijski gangsteri – otimaju od ljudi sve što imaju”.

Vlasti, poslodavci i domaće stanovništvo se prema radnicima iz inostranstva često odnose kao prema građanima drugog reda. “To se mora promijeniti. S njima se mora postupati humano, a ne posmatrati ih kao robove”, kaže Dias.

Autori: Andreas Gorzewski / Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić